Prijedlog Deklaracije o položaju Hrvata u BiH stavljen je u saborsku proceduru na inicijativu saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojeg predstavlja zastupnik Božo Ljubić
Zastupnici Hrvatskog sabora danas raspravljaju o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države. Dok vladajuća većina tvrdi kako je riječ o ustavnoj obavezi za brigu o Hrvatima u BiH te pravu Hrvatske kao države supotpisnice Daytonskog sporazuma, dio oporbe smatra kako je riječ o miješanju u unutarnje stvari susjedne i neovisne države i narušavanju međunarodnog ugleda Hrvatske, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prijedlog Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini stavljen je u saborsku proceduru na inicijativu saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojeg predstavlja zastupnik Božo Ljubić.
„Hrvatski sabor potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH te opredijeljenost da s BiH održavamo dobrosusjedske odnose. Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda, BiH je uvedena u institucionalnu krizu s neizvjesnim ishodom i Republika Hrvatska je dužna reagirati na kršenje Daytona“, rekao je tijekom današnje rasprave u ime predlagatelja Božo Ljubić.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić istaknula je kako je Deklaracija „iskaz privrženosti ispunjavanju ustavnih i međunarodnih obaveza RH prema pripadnicima Hrvatskog naroda u BiH i prema samoj BiH“.
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Nenad Stazić je upitao ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić, koja sa svojim timom sudjeluje na saborskoj raspravi, je li ova Deklaracija i zahtjev za izmjenu Ustava BiH direktno miješanje u unutarnja pitanja susjedne države, na što je ministrica odgovorila:
„Hrvatska samo traži poštivanje Daytonskog sporazuma i Ustavnog suda BiH.“
Zastupnica GLAS-a Vesna Pusić kazala je kako smatra da je zahtjev za izmjenom Ustava i Izbornog zakona u BiH, prije svega, stav HDZ-a, vladajuće stranke u Hrvatskoj, te „direktno miješanje u unutarnje stvari u BiH“, dodavši kako su tri povjerenika to već potvrdila, referirajući se na pismo trojice bivših visokih predstavnika u BiH upućenom evropskim zvaničnicima.
Pusić je ocijenila kako u ovom času Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, diktira hrvatsku reakciju prema BiH.
„Ova deklaracija direktno je protiv ugleda i utjecaja i protiv interesa Republike Hrvatske. Ova deklaracija ide protiv našeg ugleda i mogućnosti da utječemo na bilo kakve odluke na međunarodnoj razini. Tko će Hrvatsku nakon ovog uzeti za ozbiljno kad govori o susjedima?!“, kazala je Pusić u Saboru.
Pusić je dodala kako se ovom Deklaracijom neće postići ništa od njezinih ciljeva, već će samo doći do narušavanja ugleda Hrvatske u susjedstvu i na međunarodnom planu.
Branko Dačić iz HDZ-a je istaknuo kako je Deklaracija uvrštena na dnevni red Sabora tri mjeseca prije održanih izbora u BiH, 7. listopada, odbijajući optužbu iz oporbe kako se radi o obrani stranačkih interesa HDZ-a nakon što je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH koji je bio kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izgubio na izborima u BiH. Božo Petrov iz Mosta je najavio amandmane na današnji tekst Deklaracije s tezom kako bi ti amandmani trebali zaustaviti „nimalo državnički odnos prema Hrvatima u BiH, na što Ustav RH obavezuje“, kritizirajući ranije politike prema BiH bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.
Petrov smatra da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić izabran protuustavno. Uloženim amandmanima Most, između ostalog, traži upoznavanje domaće i međunarodne javnosti o „kršenju i izmjenama Ustava BiH na štetu hrvatskog naroda“, zatim mogućnost dopisnog i elektroničkog glasovanja za Hrvate iz BiH za glasovanje na izborima u Republici Hrvatskoj, kao i pružanje pravne pomoći i pravilnu valorizaciju pripadnika HVO-a, tvrdeći da su oni diskriminirani jer im se „sudi po strožem zakonu od onog po kojem se sudi pripadnicima Armije BiH“.
Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović se u raspravi zalagao za formiranje trećeg entiteta za kojeg tvrdi da je jedino rješenje za hrvatski narod u BiH.
Saborska rasprava očekuje se da će potrajati do kasnih popodnevnih sati.
Na izradi Deklaracije radilo se više od godinu dana, a tekst je nedavno dobio drugu, kraću verziju na 20 stranica. Raniji tekst kritiziran je od oporbe i dijela vladajuće koalicije zbog prevelikog miješanja u unutrašnje stvari susjedne države, iako ni izmijenjeni tekst nije utišao oporbene kritike.
O Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini će se glasati najkasnije prekosutra, u petak, kada završava jesensko zasjedanje Sabora.