Inflacija i rat u Ukrajini, kako se navodi, primoravaju ljude slabijeg imovinskog stanja da prodaju porodične dragocjenosti, dok istovremeno bogatiji dio stanovništva kupuje investicijsko zlato.
Smatralo se da je sva hrvatska “sentimentalna” zlatnina prodata na vrhuncu ekonomske krize 2012, kada je, uglavnom u Austriju i Italiju, izvezeno oko 6,4 tone zlata za 179,7 miliona eura, ali se tom “valutom za crne dane” i te kako dobro trguje i dalje, napominje Večernji.
Nezvanične brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da su hrvatski građani samo u periodu januar-mart prodali 646 kilograma nemonetarnih “otpadaka” i lom-zlata, šipki, žica, ploča, zlata u obliku praha i presvučenog platinom…
To je tek nešto manje nego u cijeloj pretpandemijskoj 2019. godini, kada je izvezena gotovo jedna tona zlata za 40 miliona eura. Kada su 2020. krenuli strah i neizvjesnost zbog korona krize u hrvatskim otkupnim stanicama zlatarskih kuća završilo je 1,43 tone zlata u vrijednosti od 68 miliona eura, dok je prošle godine količina bila više nego dvostruko veća – 3,42 tone prodatog zlata u vrijednosti od 85,7 miliona eura, navodi list.