Jelena Begović, naučnica koja je prve dvije godine rukovodila laboratorijom Fire-Eye, nedavno je unaprijeđena na čelo Ministarstva nauke Srbije.
U aprilu 2020. veći dio Evrope bio je u karantinu kada je avion sa blagovremenim poklonom iz Narodne Republike Kine sletio u Beograd. Unutra je bio kineski izum poznat kao Vatreno oko, sofisticirana prenosiva laboratorija sposobna da otkrije infekcije koronavirusom koristeći male genetske fragmente patogena.
Prema njegovim kineskim naučnicima, vatreno oko je briljiralo ne samo u razbijanju genetskog koda virusa, već i kod ljudi, s mašinama koje mogu dešifrirati genetske upute sadržane u ćelijama svakog pojedinca na Zemlji.
Krajem 2021. godine, dok je pandemija još uvijek bila u toku, srpski zvaničnici su objavili da sarađuju sa kineskom kompanijom kako bi laboratorija postala stalni objekat sa planovima za prikupljanje i kultivaciju kompletnih genoma, odnosno genetskih nacrta, građana Srbije.
Srpska premijerka Ana Brnabić pohvalila je Kinu što je obezbijedila “najnapredniji institut za preciznu medicinu i genetiku u regionu”. Naučnici u Srbiji bili su oduševljeni, a kinesku vladu pohvalio je srpski premijer.
Kineske laboratorije Fire-Eye, od kojih su mnoge donirane ili prodane stranim zemljama tokom pandemije, sada privlače pažnju zapadnih obavještajnih agencija usred sve veće zabrinutosti zbog kineskih namjera.
Neki analitičari vide velikodušnost Kine kao dio globalnog nastojanja da se pristupi novim izvorima visoko vrijednih podataka o ljudskoj DNK u zemljama širom svijeta.
Osim toga, operacija uključuje hakovanje, jer prema američkim i zapadnim obavještajnim zvaničnicima, ovaj pokušaj prikupljanja podataka, koji traje više od jedne decenije, navodno je uključivao preuzimanje američkih genetičkih kompanija i sofisticirane cyber operacije.
Pandemija je stvorila mogućnosti kineskim firmama i institutima da šire mašine za sekvenciranje gena i grade mjesta za genetička istraživanja na lokacijama gdje je Peking ranije imao ograničen ili nikakav pristup, tvrde stručnjaci.
Usred pandemije, laboratorije Fire-Eye brzo su se proširile na četiri kontinenta i više od 20 zemalja, od Kanade i Latvije do Saudijske Arabije i Etiopije i Južne Afrike do Australije.
Nekoliko njih, uključujući i onaj u Beogradu, sada su stalni centri za genetsko testiranje.
“Covid-19 su bila vrata”, rekao je viši američki obavještajni analitičar koji pomno prati kineski biotehnološki sektor.
Portparol kineske ambasade u Washingtonu negirao je da su kineske kompanije ilegalno pristupale genetskim informacijama.
Liu Pengyu je izjavio da laboratorije Fire-Eye i dalje igraju ključnu ulogu u otkrivanju raka i drugih bolesti i da su pomogli mnogim nacijama u borbi protiv opasne pandemije.
BGI grupa, proizvođač laboratorija Fire-Eye sa sjedištem u Šenženu, saopštila je da nema pristup genetskim podacima koje je prikupila laboratorija kojoj je pomogla da se uspostavi u Srbiji.
Međutim, američki zvaničnici primjećuju da je Peking odabrao BGI za izgradnju i upravljanje kineskom Nacionalnom bankom gena, koja sada sadrži genetske podatke prikupljene od miliona ljudi širom svijeta.
Pentagon je službeno označio BGI kao jednu od nekoliko “kineskih vojnih kompanija” koje djeluju u Sjedinjenim Državama 2013. godine.
Procjena američkih obavještajnih službi iz 2021. povezala je kompaniju s globalnim naporima koje je predvodio Peking da dobije više ljudske DNK, uključujući i iz Sjedinjenih Država.
Kineska podružnica BGI također je stavljena na crnu listu američke vlade zbog navodne analize genetskog materijala prikupljenog u Kini kako bi pomogla kineskoj vladi u suzbijanju etničkih i vjerskih manjina u zemlji.
BGI je američke akcije protiv kompanije opisao kao “dezinformaciju” za Washington Post i dodao da BGI grupa “nikada neće biti umiješana ni u kakvo kršenje ljudskih prava”.
“Ništa u BGI Grupi nije u državnom vlasništvu ili pod državnom kontrolom, a sve usluge i istraživanja BGI Grupe pružaju se u civilne i naučne svrhe”, objavila je kompanija.
Pojavljivanje prve laboratorije Fire-Eye u Srbiji u aprilu 2020. propraćeno je pompom koliko je jedna nacija u karantinu mogla prikupiti.
Neki od najviših lidera balkanske nacije pozdravili su kineske diplomate dok su nosili hirurške maske i službeno zahvalili Pekingu na pružanju kritične pomoći.
Dvadeset drugih zemalja, uglavnom iz Afrike i Bliskog istoka, dobilo bi barem jednu od ovih laboratorija.
“Dobili smo podršku i pomoć od Kine u vidu medicinskog materijala, stručnjaka, tehnologije i iskustva od našeg prvog dana borbe protiv korona virusa”, rekla je Brnabić, premijerka Srbije, predstavnicima BGI u aprilu nakon što su laboratorije stigle.
“Bez kineske pomoći ne bismo mogli dobiti bitku”, dodala je ona.
Sa otprilike 7 miliona stanovnika, Srbija bi na kraju prijavila 18.000 smrtnih slučajeva od Covid-19.
Stopa smrtnosti bila je najviša na svijetu, ali neznatno niža od mnogih njenih balkanskih susjeda.
Brojni srpski zvaničnici i privrednici izrazili su zahvalnost Kini, uključujući postavljanje ogromnih bilborda u glavnom gradu zemlje na kojima je pisalo “Hvala, brate Xi”
Tokom pandemije, pomoć Evropske unije Srbiji uveliko je nadmašila Kinu, ali se ni jedan pro-EU bilbord nije pojavio u gradu koji gaji duboko ogorčenje prema Evropskoj uniji zbog NATO bombardovanja glavnog grada tokom sukoba na Kosovu pre dvadeset godina. .
U jesen 2021. godine pandemija je počela da jenjava. Ipak, Srbija je u decembru objavila da je, uz pomoć Kine, transformisala beogradsku laboratoriju u stalni objekat za genetsko testiranje.
Infrastruktura je izmještena u predgrađe grada. Kineski i srpski zvaničnici udružili su snage da bi otvorili “Srpski centar za sekvenciranje genoma i bioinformatiku”, prvu laboratoriju u zemlji posvećenu dešifrovanju cjelokupnog ljudskog genoma.
Prema riječima zvaničnika, oprema je kineska, a BGI je obezbijedio kineske stručnjake da pomognu u postavljanju laboratorija i obuci zaposlenih.
Naučnica koja je prve dve godine rukovodila laboratorijom Vatreno oko, Jelena Begović, nedavno je promovisana na čelo Ministarstva nauke Srbije.
Odbila je zahtjev za intervju, a njena kancelarija nije odgovorila na zahtjev Pošte za obilazak objekta.
Begović je u javnim komentarima o preuređenoj laboratoriji navela da je Srbija primenila stroge standarde bezbjednosti i privatnosti i slijedila smernice za „odgovornu” razmjenu podataka.
BGI je u izjavi za The Post naveo da je laboratorija “u vlasništvu i pod upravom Srbije, a ne BGI” i da iako pruža opremu, stručnost i obuku, “nema pristup podacima”.
Međutim, BGI-jevo saopštenje za štampu iz prethodne godine sugerisalo je bar ograničeno deljenje podataka tokom faze pokretanja beogradske laboratorije.
Kako bi se osigurala kontrola kvaliteta, “rezultati sekvenciranja lokalnog (beogradskog) tima se porede sa rezultatima tima sa druge lokacije”, navodi se u izveštaju.
U Srbiji ne postoje drugi centri za sekvenciranje cijelog genoma.
Begović je takođe, ubrzo nakon otvaranja privremene laboratorije u Beogradu, priznala da je razmjena podataka sa BGI dio partnerstva Srbije sa kineskom kompanijom.
“Informacije su danas ponekad vrednije od zlata”, odgovorila je Begović na upit medija i dodala:
“U tom smislu, ovo je i za njih izvor informacija o ovoj regiji.”
(Raport)