Balkanska turneja njemačke šefice diplomacije Annalene Baerbock – koja je počela u četvrtak posjetom Sarajevu i Prištini, nastavlja se u petak u Beogradu, a potom slijedi Kišinjev – „trebala bi prije svega demonstrirati nazočnost”, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
„Signal glasi: Evropa promatra regiju, na svaku krizu reagirat će se odlučno. Pozadina je bojazan da bi Rusija mogla pokušati destabilizirati regiju manevrom skretanja pažnje”, dodaje ugledni list.
Dopisnik lista Michael Martens navodi da su Srbija i Republika Srpska jedina područja „izvan Putinove oblasti moći“ u kojima kod znatnog djela stanovništva i medija postoje simpatije za rat protiv Ukrajine.
„Svijet su obišle snimke demonstracija s hiljadama sudionika u Beogradu, koji su išli gradom s ruskim zastavama, Putinovim slikama i znakovima sa slovom Z. Demonstracije protiv ruske ratne politike slične masovnosti par dana kasnije naišle su na manje pažnje u inostranstvu.”
U tekstu se kao ključni trenutak ističe izvještavanje velikog broja srpskih medija. Osjećaj slavensko-pravoslavne povezanosti se u Srbiji „u posljednjih desetak godina sistemno potiče i pojačava kroz medije koji spadaju u sistem vladavine predsjednika Aleksandra Vučića“.
Na čijoj ste strani? pic.twitter.com/TnbULBPZ8e
— DW Српски/Srpski (@DW_Srpski) February 24, 2022
„Televizije, novine i portali, koji tijesno sarađuju s vlastima i od njih dobivaju subvencije, načinili su od Putina ikonu“, piše frankfurtski list.
Kako prenosi DW, spominje se i Rusko-srpski humanitarni centar u blizini niškog aerodroma koji list naziva „bazom za operacije” Rusije. Taj centar, navodi se u tekstu, je brzo reagirao u nizu prirodnih katastrofa.
„Utisak nastaje i zato što Vučićevi mediji svim silama potiču projekciju ruske meke moći u Srbiji. Tako se o ruskoj pomoći izvještava na naslovnicama i na početku dnevnika, dok se daleko opsežnije mjere pomoći EU-a prešućuju ili tek uzgredno spominju.”
Autor dalje navodi da se do sada nisu potvrdile sumnje sa Zapada da baza u Nišu služi Moskvi kao „špijunski centar ili kao nukleus buduće vojne baze“, ali da te sumnje i dalje postoje.
„Vučić pokušava sa Srbijom imitirati cik-cak politiku Jugoslavije iz vremena nesvrstanih”, ocjenjuje list, podsjećajući da se službeni Beograd pridružio rezoluciji Opće skupštine UN-a kojom se osuđuje Rusija, ali ne i sankcijama EU-a. Dodaje se da to Beogradu donosi male gospodarske prednosti, da je recimo broj letova kompanije Air Serbiaprema Moskvi i Sankt Peterburgu skoro udvostručen.
„Istovremeno Rusija nije bitan trgovinski partner, ako se zanemari velika ovisnost o plinu i nafti. Gospodarski je Srbija snažno usmjerena na EU i susjedne zemlje Zapadnog Balkana. Naravno da Vučić, koji je zaluđen brojkama i statistikama, to tačno zna”, navodi njemački list. Dodaje se da srbijanska vojska izvodi više vježbi sa članicama NATO-a nego s Rusijom.
Teško se mogu predvidjeti daljnje Vučićeve odluke u vezi s evropskim sankcijama protiv Rusije, ocjenjuje autor i pojašnjava: „Uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 3. aprila, na kojima se (Vučić) kandidira za novi mandat, ne bi trebalo očekivati oštre promjene kursa, barem prema sadašnjem stanju stvari – osim ako zapadni pritisak na Beograd značajno ne poraste.“
„U tom slučaju bi Vučić morao očekivati i kontra-pritisak iz Moskve koja pouzdano stoji uz Srbiju u Vijeću sigurnosti u sprečavanju priznanja Kosova. Ulogu zaštitnice bi pak mogla preuzeti Kina, na koju se Vučić barem od početka pandemije sve više oslanja“, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.