Ročište pred Apelacionim odjeljenjem Suda Bosne i Hercegovine po žalbama odbrane Milorada Dodika, ali i Tužilaštva BiH održano je 12. juna. Tada je saopćeno da će u roku od trideset dana biti donesena odluka.
Prošlo je više od 30 dana, koliko je Apelacioni odjel Suda BiH dao roka za saopštavanje pravomoćne presude u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS-a. Iako se očekivalo da će odluka biti saopštena u okviru 30 dana od održanog ročišta, iz suda još uvijek muk.
U ovom slučaju neće biti zakazano javno izricanje presude, već će Apelacioni odjel strankama u postupku i javnosti saopštiti svoju odluku, koju donese tročlano vijeće u sastavu Amela Huskić, Vesna Jesenković i Hilmo Vučinić.
Sud svakako može do određenog momenta prolongirati saopštavanje odluke, no zbog velikog interesa javnosti za ovaj predmet, svako pomjeranje izaziva brojne kontroverze. Interes je dodatno pojačan nakon što se Dodik nedavno, poslije tri i po mjeseca izbjegavanja i odbijanja da se javi državnom pravosuđu, eskaliranja krize i odbijanja priznavanja tih institucija, iznenada pojavio u Tužilaštvu i Sudu BiH, nakon čega mu je ukinut pritvor.
Taj potez je protumačen kao dio nagodbe pravosuđa i Dodika, pa se i saopštavanje drugostepene presude zbog nepoštivanja odluke visokog predstavnika Miloradu Dodiku prati s većom pažnjom javnosti.
Podsjetimo, Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije. Drugooptuženi Lukić je oslobođen. U žalbama je Dodikova odbrana tražila oslobađanje, a Tužilaštvo veću kaznu za Dodika, a za Lukića preinačenje presude u osuđujuću ili vraćanje na novi postupak.
U međuvremenu je na ročištu odbrana Milorada Dodika tražila izuzeće sudija, što je odbijeno.
Podsjetimo, Dodik je proglašen krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.