Građani Rumunije u nedjelju glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora, a zabrinutost zbog porasta životnih troškova desničarskom vođi Georgeu Simionu, koji se protivi slanju vojne pomoći za Ukrajinu, pruža izglede za pobjedu.
Ako nijedan od kandidata ne dobije apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora održat će 8. prosinca kako bi se zamijenio predsjednik s dva uzastopna mandata i odan ukrajinski saveznik Klaus Iohannis.
Predizborne ankete pokazuju da će u drugi krug ući Marcel Ciolacu, 56-godišnji premijer i čelnik socijaldemokrata (PSD), najveće stranke u zemlji. Najvjerojatniji suparnik će mu biti 38-godišnji Simion iz Saveza za ujedinjenje Rumunja (AUR).
Analitičari tvrde da je izglednije da će pobijediti Ciolacu koji odgovara umjerenim biračima te ima iskustva s upravljanjem zemljom dok u susjedstvu bijesni rat, no ne isključuju ni Simionovu pobjedu.
Novi predsjednik će se suočiti s usporavanjem europskog gospodarstva, korekcijom rumunjskog proračuna s najvećim deficitom u Europskoj uniji i pritiskom da se ispune ciljevi NATO-a glede izdvajanja za obranu tijekom drugog mandata Donalda Trumpa kao američkog predsjednika.
Autsajder
Otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022., Rumunjska je omogućila izvoz milijuna tona žita preko svoje crnomorske luke Constante te je Kijevu pružila vojnu pomoć, uključujući donaciju sustava za zračnu obranu Patriot.
Simion glasanje prikazuje kao izbor između etablirane političke klase koja se pokorava stranim interesima i sebe, autsajdera koji će obraniti rumunjsko gospodarstvo i suverenitet.
Protivi se vojnoj pomoći za Ukrajinu, a optuživao je koalicijsku vladu da prema izbjeglicama postupa bolje nego prema domaćim žrtvama poplava. Neki politički suparnici ga optužuju da je ruski agent, što on poriče.
“Nisam stavio ruku u kasicu i ne kradem vaš novac”, rekao je Simion svojim pristašama ovog mjeseca.
“Jedan sam od vas, ne od njih. Oduvijek sam bio među narodom, razgovarao o zatvorenim tvornicama, nezaposlenosti, siromaštvu zbog kojeg mladi ljudi napuštaju zemlju”.
Europa kao ‘izvor prihoda’
Natječe se također dvoje kandidata desnog centra: predsjednik gornjeg doma parlamenta Nicolae Ciuca, čelnik liberalne stranke (PNL) koja je u krhkoj vladajućoj koaliciji sa PSD-om, i Elena Lasconi, čelnica oporbene stranke USR.
“Ishod je i dalje veoma teško predvidjeti zbog velike koncentracije kandidata i cjepkanja glasova na desnom centru”, rekao je Sergiu Miscoiu, profesor politologije na sveučilištu Babes-Bolyai.
Dodao je da se većina kandidata u svojim predizbornim kampanjama usredotočila na uglavnom konzervativne poruke poput zaštite obiteljskih vrijednosti.
“Kandidati etabliranih stranaka imaju veoma sveobuhvatne poruke: s jedne strane naciju, vojsku, religiju, i tako dalje. S druge strane, vidimo predanost Europi iako se na to više gleda kao izvor prihoda nego kao sustav vrijednosti”.
Rumunjski predsjednik, ograničen na dva petogodišnja mandata, ima poluizvršnu ulogu koja uključuje zapovijedanje oružanim snagama i predsjedavanje vrhovnim vijećem za obranu koje odlučuje o vojnoj pomoći.
Predsjednik predstavlja zemlju na samitima EU-a i NATO-a te imenuje premijere, glavne suce, tužitelje i čelnike tajnih službi.
Iohannis je na vlast došao prije 10 godina obećavši da će ojačati borbu protiv korupcije u zemlji.