Ruski Gazprom saopćio je da će danas poslati znatno manje plina u Evropu pred istek sporazuma o tranzitu kroz Ukrajinu. Ruska kompanija planira u utorak preko Ukrajine poslati 37.2 milijuna kubika plina, za 12.3 posto manje nego u ponedjeljak.
Sporazum o tranzitu kroz Ukrajinu istječe u ponoć i Rusija od prvog dana nove godine više neće slati plin tom rutom prema Evropi, osim ako u zadnji tren ne bude postignut dogovor. Kijev je već objavio da neće produživati sporazum, a ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošle sedmice da je za potpisivanje novog sporazuma prekasno.
U oktobru Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da obustava tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu predstavlja “značajan izvor neizvjesnosti uoči ovogodišnje zime na sjevernoj hemisferi” i otvara pitanja u opskrbi plinom ponajprije zemalja u srednjoj Evropi koje nemaju izlaz na more, poput Austrije, Mađarske i Slovačke.
“U neposrednoj budućnosti” njihova opskrba neće biti upitna zahvaljujući punim skladištima, povezanoj plinskoj infrastrukturi i “neizravnom” pristupu svjetskom tržištu LNG-a, naglasili su.
Mađarska namjerava i dalje nabavljati plin iz Rusije, i to cjevovodom Turkstream, iako je željela sačuvati i rutu preko Ukrajine. Slovačka je pak Ukrajini zaprijetila obustavom isporuka struje ako ne produlji sporazum o tranzitu. Austrija je pronašla druge izvore nabave, uz oštre kritike na račun Njemačke zbog naknada za skladištenje plina.
Najranjivija je po ocjeni IEA-a Moldavija koja mora sarađivati s regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi osigurala plin tokom zime, upozorila je IEA. Kišinjev pak očekuje “tešku zimu”, prema riječima predsjednice Maie Sandu, i razmatra nacionalizaciju domaćeg dobavljača Moldovagaza, u 50-postotnom vlasništvu Gazproma.
Gubitak jeftinog ruskog plina zakočio je evropsku privredu, raspirio inflaciju i zaoštrio krizu troškova života, napominje Reuters. Konkurentnost evropskih kompanija na svjetskim tržištima slabi, a njemačka je industrija na izdisaju. Glavni su dobavljači plina za Evropu danas kompanije iz Norveške, SAD i Katara.
Norveški je plin pak znatno skuplji u Evropi nego u SAD, prema poslovnim izvještajima energetskog diva Equinora. U trećem tromjesečju realizirana cijena plina u Evropi iznosila je 11.24 dolara za milion britanskih termalnih jedinica (mmbtu), a na američkom 1.66 dolara, saopćio je Equinor.
Američki predsjednik na odlasku Džoe Bajden (Joe Biden) uveo je pak moratorij na izdavanje dozvola za nove pogone za ukapljeni prirodni plin, a SAD je uveo i sankcije ruskom Gazprombanku, otežavši preostalim kupcima plaćanje.
Katar je pak nedavno zaprijetio Evropskoj uniji da će obustaviti isporuke bude li Brisel striktno provodio propise o odgovornom poslovanju i zaštiti okoliša. Ako ih ne poštuju, kompanijama s neto prometom većim od 450 miliona eura prijeti kazna u visini do pet posto globalnog prihoda.
“To je neprihvatljivo” – rekao je u razgovoru za Financial Times, objavljenom 22. decembru, katarski ministar za energetiku Saad al-Kaabi.
“Ako u Evropi mogu izgubiti pet posto generiranog prihoda, onda neću ići u Evropu… Ne blefiram” – poručio je katarski ministar u razgovoru.
Ruski Gazprom zaključio je 2023. godinu s gubitkom od sedam milijardi dolara i pokušava nadoknaditi gubitak evropskog tržišta okretanjem Aziji.
Prema Reutersovim izračunima, ruska kompanija izvezla je ove godine cjevovodima u Evropu 32 milijarde kubika plina, za 13.1 posto više nego lani. Rusija bi ove godine na izvozu plina u Evropu preko Ukrajine mogla zaraditi oko pet milijardi dolara, prema prosječnoj prognozi ruske vlade o cijeni plina od 339 dolara za hiljadu kubika. Ukrajina je na tranzitu ruskog plina zarađivala 800 miliona dolara godišnje i najavila je znatno više naknade za domaći tranzit.