Sahrana pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, održat će se danas na Trgu svetog Petra. Papa će potom biti pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike.
Više od 200.000 ljudi prisustvuje ceremoniji na prostranom trgu ispred bazilike svetog Petra. Dosad je potvrđena prisutnost oko 50 šefova država, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i 10 vladajućih monarha. Čelnici iz Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, Brazila, institucija EU-a i Franjine domovine Argentine također su došli na sahranu pape Franje.
U Vatikanu se nalazi i delegacija BiH koju čine predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Nakon završetka mimohoda građana koji su mu željeli odati počast, Franjin kovčeg zapečaćen je u petak navečer na privatnoj ceremoniji koju je vodilo osam kardinala. Papino lice prekriveno je bijelim svilenim velom, a tijelo poškropljeno svetom vodom.
Papinski predmeti poput kovanica i medalja koje su kovane tokom njegovog pontifikata postavljeni su u kovčeg. U kovčeg je postavljen i poseban dokument s popisom ključnih tačaka njegovog 12-godišnjeg papinstva.
Franjo je zatražio da bude pokopan u jednostavnom drvenom kovčegu obloženom cinkom, za razliku od svojih prethodnika koji su pokopani u tri međusobno povezana kovčega od čempresa, olova i hrasta.
Pogrebna misa
U subotu ujutro papin kovčeg iznesen je iz bazilike na trg. Pogrebna misa počela je u 10 sati zborom koji je pjevao uvodne obrede na latinskom.
Italijanski kardinal Giovanni Battista Re održao je propovijed i predvodio misu koju će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4.000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.
Na sahrani pape Ivana Pavla II. 2005. godine propovijed je održao njemački kardinal Joseph Ratzinger, koji će 11 dana kasnije biti izabran za papu Benedikta XVI.
Trenutno je u toku je euharistijska liturgija. Ona predstavlja proslavu Posljednje večere, na kojoj je Isus lomio hljeb i dijelio čašu vina sa svojim učenicima. Započinje prikaznom pjesmom koja prati procesiju u kojoj se hljeb i vino donose na oltar. To je centralni dio svih rimokatoličkih misa.
Nakon liturgije Euharistije slijedi obred pričesti.
Katolici smatraju da taj obred pokazuje zajedništvo kršćana i Boga, javlja BBC.