Christian Schmidt, odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, dao je intervju za njemački Suddeutsche Zeitung u kojem je naveo kako se povlači jer je pritisak na njega, ali ne samo na njega nego, kako je rekao, i na strukture Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Schmidt je rekao kako mu je cilj bio da osigura da “OHR nastavi postojati”.
“Raspuštanje, bez da su postignuti zadani ciljevi, značilo bi da bi Daytonski mirovni sporazum u cjelini bio doveden u pitanje, uključujući i vojnu misiju EUFOR”, rekao je Schmidt za Suddeutsche Zeitung.
Kakav je pritisak trpio
Njemački medij je u uvodu teksta naveo kako je Schmidt početkom sedmice iznenada najavio povlačenje “pod pritiskom Trumpove administracije”. Schmidt to nije potvrdio direktno, ali je izjavio kako su su “u pozadini vođeni razgovori u kojima nije učestvovao”. S druge strane je rekao kako je podrška iz Brisea i Berlina itekako postojala, kao i iz Londona, Rima te druge evropske prijestolnice.
Dodao je da odlazi “teška srca” i da je povratak iz New Yorka, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, bio emotivan trenutak sa saradnicima u Sarajevu.
Potom je upozorio kako pojedini političari stanje u BiH pogrešno predstavljaju kao “sukob civilizacija”. Prema njegovim riječima, muslimansko stanovništvo izloženo je uvredama, a takva atmosfera se koristi za opravdavanje secesionističke politike.
“Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimiralo otcjepljenje RS”, izjavio je Schmidt.
Istakao je da se destruktivno nisu ponašali samo politički predstavnici koji dolazi iz bh. entiteta RS, te istakao kako su u Domu naroda Hrvati i Srbi više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje, te zakone.
BiH na sivoj listi
Upozorio je i da BiH nije usvojila gotovo ništa od mjera koje traži Vijeće Evrope u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma.
“BiH će zbog toga vjerovatno doći na sivu listu zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju”, rekao je Schmidt.
Suddeutsche Zeitung je istakao kako jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje državna imovina, ističući kako SAD sada očigledno traže brzo rješenje jer bi neriješeno pitanje moglo stvarati probleme za planirani gasovod koji bi gradila firma bliska Trumpu.
“Da, time je u temu ušla nova dinamika”, naveo je Schmidt te dodao da nestrpljenje raste i kod načelnika i gradonačelnika jer, kako kaže, često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu.
Schmidt je rekao kako njegov tim radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala za koje se svrhe može koristiti državna zemlja. Govoreći o gasovodu, on je izjavio da se projekt zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala EU, s ciljem smanjenja utjecaja ruskog Gazproma.
“Međutim, Evropska unija se povukla iz projekta. Sada su Evropljani vani”, dodao je on.
Tokom intervjua za Suddeutsche Zeitung je komentarisao i reakcije čelnika SNSD-a Milorada Dodika poslije najave njegovog povlačenja. Schmidt je rekao da je Dodik poručio da bi novo uređenje pitanja državne imovine, ako bi bilo protivno njegovim stavovima, predstavljalo povod za nezavisnost RS.
“Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predstavama, to bio casus belli za nezavisnost RS”, naveo je Schmidt.
Savjet nasljedniku
Poručio je da očekuje da međunarodna zajednica ne popusti pred takvim prijetnjama te da će odlučno pozabaviti takvim pogledima i da se neće dati impresionirati”.
Schmidt je rekao da bi Vijeće za implementaciju mira trebalo zasjedati 3. i 4. juna, te da očekuje da će biti pronađen njegov nasljednik.
“Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću”, rekao je Schmidt koji kaže da BiH treba visokog predstavnika te dodao: Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije nude određenu garanciju ljudima.
Na pitanje kada će se BiH vlastitim snagama osloboditi OHR-a, rekao je da se visoki predstavnik još doživljava kao neko ko treba “srediti stvari”. Imao je i savjet za budućeg nasljednika.
“Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donosilaca odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima”, izjavio je Schmidt za Suddeutsche Zeitung.