Vijeće sigurnosti UN-a danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH. Prvi se pred Vijećem obratio visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.
“Ovo je treća godina kako se obraćam Vijeću sigurnosti u ovoj ulozi. Od imenovanja 27. maja 2021. godine, generalnom sekretaru i Vijeću sigurnosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma”, kazao je Schmidt na početku obraćanja.
“Međunarodna podrška je ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na učinkovite institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma”, dodao je.
Naglasio je da, premda ima dosta neispunjenih obećanja, ipak ima dobre vijesti.
“21. marta, Evropsko vijeće je odlučilo otvoriti pregovore za BiH i zbog toga želim čestitati Bećiroviću uime građana na ovom važnom koraku. Odluka vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata; žele da žive u miru i perspektivnosti”, kazao je Schmidt.
Također je pozvao sve da se poduzmu koraci da se djeluje na zajedničkom napretku, ali da treba dosta uložiti u povjerenje i da to može biti dobar početak, to nije završen posao. Naglasio je i da vlasništvo nad evropskom sigurnosti pripada građanima i da su lideri od građana dobili zadatak.
Potom se osvrnuo na depopulaciju i pad nataliteta posljednjih godina.
“Veliki je broj koji su napustili državu, najmanje 600.000. Depopulacija i pad nataliteta mogu dovesti da BiH izgubi mlade generacije, a to je velik izazov.”
Još jednom se zahvalio EU za pruženu šansu, ali i naglasio da BiH mora da ubrza reforme, a Mirovni sporazum je početna tačka i da je to osnova na kojoj se rad i koja garantuje suverenitet i sigurnost BiH.
“Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati; otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz RS, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum. Politički akteri oba entiteta se moraju uključiti, RS i vlasti RS-a teško krše Dejtonski sporazum. Antidejtonsko postupanje je prijetnja secesijom RS i to može donijeti teške posljedice i za BiH i za cijeli region. Sigurnosna situacija nije nestabilna, nego krhka i može se pogoršati”, dodao je u obraćanju.
Također, naglasio je da još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica.
“Genocid u Srebrenici je presuđen i dokazana činjenica. To nije stvar nečijeg mišljenja. Niko ne pokušava proglasiti genocidnim cijeli narod; moramo učiti našu djecu da se rat više nikome i nigdje ne ponovi”, poručio je Schmidt.
Potom je upozorio na vlasti RS-a predvođene predsjednikom RS-a i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, koje „aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.
„Njihova prijetnja da paraliziraju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcioniranju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS-a. Svi politički čimbenici moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje,“ naveo je visoki predstavnik.
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u RS nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima.
Schmidt je ukazao i na „nezapamćen pritisak na kontinuiran pravosudne institucije. Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS-a podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“.
Potom je ukazao na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.