Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit za Deutschlandfunk je komentarisao protekle opće izbore u BiH. Kazao je da je jasno kako osnovne linije sukoba u BiH i dalje postoje, a koje su, prema njegovoj ocjeni, do sada strukturalno i sistemski otežavale, a djelimično i sprečavale put prema evropskim integracijama.
– Dobra vijest je da se pravi novi početak. I, ako dopustite, rekao bih da su izbori ovog puta vjerovatno bili pošteni, uz određene nedostatke, ali izborne reforme koje se povezuju s mojim imenom dale su rezultate – naveo je Šmit.
Šmit je kazao da se svaki birač mora identificirati otiskom prsta te da ne može, zato što je nečiji prijatelj ili prijatelj prijatelja, glasati dva ili tri puta.
Izborni sistem
– To ne rješava sve probleme, ali stvara veće povjerenje građanki i građana da ih se barem čuje i da je njihov glas registrovan onako kako očekuju. Taj izborni sistem koji ste uveli, tada ste imali ovlasti i nadležnosti za to, trebao je, kako se očekivalo, možda otežati srpsko-bosanskom nacionalisti Miloradu Dodiku prikupljanje glasova ili njihovo, na neki čudesan način, umnožavanje, kao što se događalo u prošlosti. Ali to se sada nije dogodilo – istakao je bivši visoki predstavnik.
Šmit je ocijenio da opozicija, posebno s vodećim kandidatom Draško Stanivukovićem, gradonačelnikom Banje Luke, nije uspjela ponuditi stvarnu alternativu.
– Ako pogledate te sramotne komemoracije ratnom zločincu Ratku Mladiću, koje su održane na državnom nivou u Srbiji i koje su na isti način obilježavane u Republici Srpskoj, bosanskohercegovačkom entitetu, vidjet ćete da je gospodin Stanivuković, da tako kažem, također slijedio to klanjanje zločincima historije. Ne možete prestići gospodina Dodika tako što ćete biti bolji nacionalista. Morate ponuditi alternative – poručio je Šmit.
Dodikovi saveznici
Šmit je podsjetio da je Dodik osuđen te da se zbog toga nije mogao kandidovati, ali je također kazao da je ostao politički lider nacionalista u Republici Srpskoj koji se zalaže za secesiju od Bosne i Hercegovine i vjerovatno bi najradije svoj entitet pripojio Srbiji.
– Taj čovjek uspio je dobiti podršku i Donalda Trampa i Vladimira Putina. Bez obzira na sve kritike i protivljenje koje prema njemu osjećate, ipak se mora priznati da ima politički talent? On je “political animal” prvog reda. Ni od čega ne preza. Zaista, sjedio je kod Putina, mislim, tridesetak puta, prema vlastitim navodima, praktično u krilu. I zahvaljuje američkoj administraciji što ga je vratila iz političke smrti – kazao je Šmit.
Šmit ističe da dobijanje podrške Vladimira Putina kada je riječ o pokušaju cijepanja neke države ili regije možda i nije toliko teško te da se to događa u brojnim regijama svijeta.
Na pitanje da li je isto uspio i sa Sjedinjenim Američkim Državama, Šmit je odgovorio oprezno.
Stav Vašingtona
– Ne bih to tako rekao. Politika SAD-a nije se toliko značajno promijenila. Postala je glasnija, na nekim mjestima nepredvidljivija, ali u svojoj srži, a to je upravo sada ponovo potvrđeno i na saslušanju u američkom Kongresu, State Department kaže: “Mi stojimo iza Daytona.”
Dejton, pojašnjava Šmit, podrazumijeva teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine.
– Vidjet ćemo može li lobiranje ili nešto drugo doprinijeti tome da se to promijeni. U ovom trenutku, na osnovu brojnih iskustava iz proteklih godina, smatram i očekujem da se to može držati pod kontrolom – smatra on.
Na pitanje novinara da li je BiH bliža raspadu nakon ovih izbora, Šmit odgovara da nije.
Upozorenje za narednu godinu
– Nije došla bliže raspadu. Bojim se da ćemo naredne godine imati Dodikove pokušaje podjele i tada dolazi trenutak suočavanja. Tada se mora reagovati jasno, čvrsto i nedvosmisleno. To ne može tako. A kada je riječ o Bosni, računam na to da će konačno, u ovom slučaju riječ je i o mlađim ljudima, preuzeti dio odgovornosti u vlasti i politici – zaključio je Šmit.