Članice NATO-a ne bi trebale biti odvraćene od pružanja dodatne vojne pomoći Ukrajini zbog “nepromišljene ruske nuklearne retorike” Vladimira Putina, izjavio je odlazeći čelnik NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu Reutersu u ponedjeljak.
Stoltenberg je reagirao na Putinovu izjavu prošle sedmice da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje ako bude pogođena konvencionalnim projektilima te da će Moskva svaki napad na nju uz podršku nuklearne sile smatrati zajedničkim napadom.
Putinovo upozorenje uslijedilo je dok Sjedinjene Države i njihovi saveznici razmatraju hoće li dopustiti Ukrajini da ispali konvencionalne zapadne projektile duboko u Rusiju. Kijev tvrdi da želi dozvolu za gađanje ciljeva koji su dio ruskih ratnih napora.
“Ono što smo vidjeli je obrazac bezobzirne ruske nuklearne retorike i slanja poruka, a ovo se uklapa u taj obrazac” – izjavio je Stoltenberg, koji je u utorak predao čelništvo u NATO-u bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu nakon decenije na čelu vojnog saveza.
“Svaki put kad smo pojačali našu podršku novim vrstama oružja – borbenim tenkovima, paljbama dugog dometa ili F-16 – Rusi su nas pokušali spriječiti” – rekao je Stoltenberg za Reuters u sjedištu NATO-a u predgrađu Bruxellesa.
“Nisu uspjeli, i također ovaj posljednji primjer ne bi trebao spriječiti NATO saveznike da podrže Ukrajinu” – kazao je.
Dodao je da NATO nije otkrio nikakvu promjenu u nuklearnom stavu Rusije “koja zahtijeva bilo kakve promjene s naše strane”.
Stoltenberg, bivši norveški premijer, rekao je da bi najveći rizik za NATO bio ako Putin pobijedi u Ukrajini.
“Tada će poruka biti da, kada je upotrijebio vojnu silu, ali i kada je prijetio saveznicima u NATO-u, onda je dobio ono što želi i to će nas sve učiniti ranjivijima. U ratu nema opcija bez rizika” – rekao je.
Američka administracija do sada je oklijevala dati Ukrajini dopuštenje da udari duboko u Rusiju oružjem kao što su projektili dugog dometa ATACMS zbog straha od većih napetosti s Moskvom i potencijalne odmazde.
Neki zapadni zvaničnici također su postavili pitanje koliko bi takvi udari bili efikasni u promjeni ratne ravnoteže.
Stoltenberg je rekao da “ne postoji srebrni metak” koji bi promijenio sve na bojnom polju. Duboki udari unutar Rusije mogli bi, međutim, napraviti razliku kao dio šireg napora Zapada da pomogne Ukrajini u odbijanju ruske invazije, kaže on.
Stoltenberg je također rekao da bi svaki pregovarački kraj rata morao uključivati sigurnosne garancije za Ukrajinu od zapadnih sila, prije svih Sjedinjenih Država.
U protivnom, kazao je, Rusija ne bi poštovala nijednu crtu nacrtanu na karti preko koje nije trebala ići.
“Kada se dogovori neka vrsta linije – bila to međunarodno priznata granica ili neka druga linija prekida vatre, moramo biti apsolutno sigurni da rat tamo završava” – rekao je.
“Do sada smo vidjeli Rusiju kako napada, čeka i onda opet napada” – kazao je, navodeći prethodne dogovore koji su trebali okončati sukob između Rusije i Ukrajine koji je započeo 2014. godine.
“Ne mislim da možemo promijeniti mišljenje predsjednika Putina (o Ukrajini), ali mislim da možemo promijeniti njegovu računicu pokazujući da je cijena nastavka rata toliko visoka da je za njega bolje da sjedne i prihvati Ukrajinu kao suverenu državu, nezavisnu zemlju” – izjavio je Stoltenberg za Reuters.