Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
“Predsjednik Volodimir Zelenski posjetit će Tursku 15. maja kako bi se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ukrajina teži okončanju rata i zato je pristala na prijedloge američkog predsjednika o dugoročnom prekidu vatre i direktnim pregovorima s Rusijom. Prema Kijevu i njegovim evropskim saveznicima, Putin bi trebao lično učestvovati u pregovorima u Istanbulu: ovo je njegov rat i on je taj koji donosi sve odluke u Rusiji.
Volodimir Zelenski je izrazio spremnost da se sastane s Putinom, ali sastanci u drugim formatima nisu razmatrani. Osim toga, potrebno je izbjeći nesporazume uzrokovane određenim insinuacijama da je predsjednik Volodimir Zelenski navodno svojim dekretom zabranio bilo kakve pregovore s Putinom. Međutim, ovo je manipulacija. Relevantni dekret iz 2022. godine samo je potvrdio ustavnu normu da pregovore o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine može voditi samo predsjednik.
Ustvari, jedina prepreka efikasnoj diplomatiji danas je Moskva, koja odugovlači i izbjegava postizanje mirnog rješenja. Ako Putin odbije sastanak u Istanbulu, onda Sjedinjene Američke Države, evropske države i lideri drugih zemalja moraju preduzeti odlučne mjere kako bi prisilili Rusiju na deeskalaciju. Ukrajina insistira na potrebi za prekidom vatre, što bi otvorilo vrata diplomatiji.
Glavni cilj ove inicijative je stvaranje uvjeta za deeskalaciju i diplomatsko rješenje. Samo pristankom na prekid vatre Moskva će dokazati da je zaista spremna zaustaviti rat i preći na poštenu diplomatiju. Ukrajina, SAD i Evropa zahtijevaju od Putina stvarne korake ka deeskalaciji, a ne još jednu manipulaciju usmjerenu na produženje rata.
U međuvremenu, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, naglasio je da će ruska delegacija doći u Tursku na razgovore, ali nije rekao ko će je tačno predvoditi. To jest, još uvijek nije jasno hoće li se u Istanbulu održati ukrajinsko-ruski samit uz učešće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i šefa Kremlja, Vladimira Putina.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je da će pokušati uvjeriti ruskog predsjednika da lično otputuje u Tursku na razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
‘Pokušat ću razgovarati s Putinom. Moram mu reći: ‘Hej, druže Putin, idi u Istanbul i pregovaraj, za ime Boga’, rekao je brazilski lider, a citira ga Quest-France.
Prije toga, Brazil i Kina objavili su zajedničku izjavu u vezi s prijedlogom Ruske Federacije o početku direktnih ukrajinsko-ruskih pregovora. Stranke su dijalog nazvale jedinim načinom za okončanje rata.
Na Samitu o demokratiji u Kopenhagenu, visoka predstavnica EU, Kaia Kallas, izjavila je da nije sigurna u vezi s planiranim sastankom predsjednika Ukrajine i Rusije. Prema njenim riječima, iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ispravno odgovorio na poziv ruskog predsjednika da se sastanu u četvrtak u Turskoj, ostaju velika pitanja o Putinovoj spremnosti za takav sastanak.
‘Zelenski je pristao na razgovore s Putinom pod uvjetom tridesetodnevnog primirja, ali malo je vjerojatno da će Rusija pristati na to. Amerikanci pokušavaju ostaviti vrata otvorena za Rusiju da sjedne za pregovarački stol’, dodala je Kallas.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne zna hoće li Vladimir Putin letjeti u Tursku na razgovore s Ukrajinom.
‘On bi volio da budem tamo i to je moguće… Ne znam hoće li biti tamo ako ja ne budem tamo. Saznat ćemo’, rekao je američki predsjednik u svom avionu Air Force One u Saudijskoj Arabiji.
Prema preliminarnim podacima, ako samit ne uspije, rusku delegaciju će predstavljati ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, i savjetnik ruskog predsjednika, Jurij Ušakov, a američku delegaciju će predstavljati specijalni predstavnici američkog predsjednika: Keith Kellogg i Steve Witkoff.
Moramo shvatiti da se ruski diktator boji letenja izvan Rusije. Tokom cijelog perioda rata velikih razmjera, posjećivao je samo one zemlje s kojima Rusija graniči, sarađuje i gdje je Putinu zagarantovana sigurnost (Kina, Mongolija, Sjeverna Koreja, Kazahstan, UAE, Vijetnam). Putin se boji da bi se nešto moglo dogoditi njegovom avionu, jer se dobro sjeća sudbine Vladimira Prigožina, koji je najvjerovatnije eliminisan ne bez njegovog znanja. On shvata da to neće srediti Ukrajina, već njegova kremaljska pratnja. Tada će ovi ljudi imati priliku da se pomire sa Zapadom. Ovaj strah demotivira Putina. Putin također razumije da uprkos Erdoganovim izjavama da s njim ima prijateljske odnose, za njega u Turskoj i dalje postoje određeni rizici.
Predsjednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija protiv Rusije. Istovremeno, Evropska unija je već usaglasila sedamnaesti paket sankcija protiv Ruske Federacije.
‘Ovo je snažan signal da EU i dalje stoji ujedinjena u podršci ukrajinskom narodu’, rekao je predsjednik Evropskog vijeća, Antonio Costa.
Sankcije će utjecati na 189 plovila uključenih u ilegalni transport ruske nafte, prodajući je iznad praga cijena koji je utvrdila G7. Evropske obavještajne agencije također povezuju ove tankere s ruskim špijunskim operacijama i sabotažama, uključujući napade na podmorske kablove. Osim toga, nove sankcije obuhvataju više od dvadeset organizacija i pojedinaca uključenih u širenje ruske propagande i dezinformacija. Na listi se također našlo dvadeset sudija i tužilaca koji su učestvovali u političkim suđenjima protiv opozicionih ličnosti Vladimira Kara-Murze i pokojnog Alekseja Navaljnog.
Evropska komisija također uvodi ograničenja na izvoz hemikalija u Rusiju koje se mogu koristiti u proizvodnji raketa. Sankcije moraju formalno odobriti ministri vanjskih poslova i odbrane zemalja članica EU 20. maja. U nekim državama, uključujući Mađarsku, ovu odluku još uvijek trebaju ratificirati nacionalni parlamenti.
Prema Politicu, sljedeći koraci EU mogli bi uključivati ograničenja u bankarskom i energetskom sektoru. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot smatra da bi se Evropska unija trebala usredotočiti na novi paket sankcija kako bi ugušila rusku ekonomiju i prisilila lidera Kremlja Vladimira Putina da okonča rat protiv Ukrajine. Barro je napomenuo da utjecaj dosadašnjih mjera nije bio dovoljan, te da Evropska unija mora sarađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Kongres već pripremio razorne mjere u slučaju da američki predsjednik Donald Trump odluči izvršiti pritisak na Moskvu.
‘Moramo krenuti naprijed jer trenutne sankcije nisu uvjerile Vladimira Putina da zaustavi svoj agresivni rat. Stoga se moramo pripremiti za proširenje razornih sankcija koje bi konačno mogle zadaviti rusku ekonomiju’, smatra šef Francuskog ministarstva vanjskih poslova.
Barrow je također rekao da će razgovarati s američkim senatorom Lindseyjem Grahamom u vezi s prijedlogom zakona o sankcijama koji priprema. Ovaj zakon predviđa uvođenje carina od 500% za zemlje koje uvoze rusku naftu.
‘Rusija je pronašla načine da zaobiđe ograničenja koja su nametnule Evropa i SAD, tako da bi zatvaranje slavine moglo Rusiju uhvatiti za grlo’, zaključio je Barro.”