Napad Centralne obavještajne agencije (CIA) na pristanište u Venecueli ranije ovog mjeseca bio je prva poznata operacija unutar te zemlje otkako je predsjednik Trump ovlastio špijunsku agenciju da tajno djeluje protiv njenih trgovaca drogom i Vlade.
Upravo je Trump odlučio da napad neće ostati tajna, piše Wall Street Journal.
Prvi put ga je spomenuo u radioemisiji emitovanoj 26. decembra, rekavši da su SAD uništile “veliko postrojenje ili objekt odakle dolaze brodovi”. Posljednjih dana otkrio je više detalja, uključujući i to da se vjerovalo da je meta bila “područje za realizaciju” gdje se čamci tovare drogom.
Pritisnut od strane novinara o tome koji je ogranak vlade odgovoran, Trump je odgovorio: “Ne želim reći.” Ali, prema riječima nekoliko američkih zvaničnika, napad je izvela CIA.
Kada venecuelanski predsjednik Nicolás Maduro nije dao nikakav javni komentar nakon operacije, Trump je možda odlučio da će njegovo lično objavljivanje poslati jasnu poruku.
“Trump vjerovatno koristi tajne operacije kako bi izvršio pritisak na Madura”, rekao je Ryan Berg, direktor Programa za Amerike pri Centru za strateške i međunarodne studije.
Senator Chris Murphy, demokrat iz Connecticuta koji sjedi u senatskom Odboru za vanjske poslove, osudio je prijavljeni napad u objavi na platformi X u utorak.
“Zračni udari na kopnene ciljeve. Nezakonitost Trumpovog ludog rata u Venecueli izmakla je kontroli”, rekao je Murphy.
“Zapamtite, ovo nema nikakve veze sa zaustavljanjem ulaska droge u Ameriku. Venecuela proizvodi kokain namijenjen Evropi.”
Trumpova spremnost da otkrije aktivnosti CIA-e bez imenovanja agencije daleko se razlikuje od prakse većine drugih predsjednika, koji su decenijama rijetko spominjali napade bespilotnim letjelicama i druge tajne operacije koje je agencija provodila. Korištenje CIA-e često ima za cilj izbjegavanje rasprave o korištenju pravno upitnih metoda u inostranstvu.
Godine 2019. Trump je na Twitteru objavio povjerljivu sliku oštećenog iranskog postrojenja koju je snimio špijunski satelit. Optužen je 2023. godine za zadržavanje povjerljivih dokumenata koji su pronađeni u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago nakon njegovog prvog mandata, iako su optužbe kasnije odbačene.
Trump je u oktobru rekao da je dao dozvolu za tajne akcije u Venecueli, rekavši novinarima da ih je “ovlastio” jer je Caracas “ispraznio svoje zatvore” i slao drogu u SAD, što su navode koje venecuelanski zvaničnici osporavaju.
Neki zvaničnici CIA-e bili su uznemireni što je Trump javno objavio operaciju koja je obično namijenjena da bude tajna ili barem da nema očigledne veze sa Američkom vladom, izjavili su sadašnji i bivši zvaničnici.
“Među bivšim obavještajnim zvaničnicima vladalo je gotovo univerzalno zaprepaštenje što je predsjednik Trump odlučio otkriti ono što je gotovo sigurno bila tajna akcija obavještajne zajednice”, rekao je Marc Polymeropoulos, bivši viši operativni oficir CIA-e.
Obično bi takva operacija omogućila javno poricanje (deniability), dok bi istovremeno poslala poruku Maduru da novi udari mogu doći bilo gdje i bilo kada, rekao je on.
CIA je odbila komentarisati. Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve za komentar o Trumpovim izjavama. Nije se moglo utvrditi da li je u napadu bilo žrtava.
Tajna akcija, koja se odobrava u onome što je poznato kao “predsjednički nalaz”, može uključivati niz tajnih aktivnosti, uključujući paravojne i smrtonosne operacije namijenjene utjecaju na političke, ekonomske ili vojne uslove u stranim zemljama.
Napad na pristanište, o kojem je ranije izvijestio CNN, predstavlja veliku eskalaciju u američkoj kampanji pritiska na Venecuelu. The Wall Street Journal nije mogao utvrditi da li je CIA bila uključena u druge aktivnosti unutar zemlje.
Trumpova odluka da koristi špijunsku agenciju za izvođenje napada unutar Venecuele, uprkos značajnom gomilanju američkih vojnih snaga u regiji, mogla bi dijelom biti posljedica rasprave na Capitol Hillu o tome da li mu je potrebno odobrenje Kongresa za vojne operacije protiv Venecuele, rekao je Geoff Ramsey, koji prati Venecuelu pri Atlantskom vijeću (Atlantic Council).
Napadi na ciljeve poput onog koji je Trump otkrio možda neće postići ciljeve administracije, rekao je Ramsey.
“Malo je vjerovatno da će Maduro biti zastrašen tajnim akcijama ako su one usmjerene na niskorangirane trgovce drogom”, dodao je on.
CIA ima dugu historiju angažmana u tajnim akcijama u Latinskoj Americi, uključujući operacije prije nekoliko decenija koje su podržavale promjenu režima u Gvatemali, Čileu i Nikaragvi. U novije vrijeme agencija se uglavnom prebacila na saradnju i dijeljenje obavještajnih podataka s regionalnim saveznicima.
U maju je zamjenik direktora CIA-e, Michael Ellis, rekao da agencija primjenjuje antiterorističke taktike na ono što se dugo smatralo pitanjem provođenja zakona.
“Na kraju dana, govorimo o demontiranju mreže, a to je nešto što je CIA učila kako raditi tokom dvije decenije rata protiv terorizma”, rekao je Ellis tada u jednom konzervativnom političkom podcastu.