Američki obavještajci pratili su mjesecima svaki korak venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, skupljajući detaljne informacije o njegovom životu, navikama, rutini i čak njegovim kućnim ljubimcima. Sve to bilo je dio opsežne i pomno pripremljene vojne operacije pod nazivom „Apsolutna odlučnost“. Za tu su akciju američke specijalne jedinice vježbale na vjernoj repliki Madurove sigurne kuće u Karakasu, kako bi bili spremni na svaki mogući izazov.
Planiranje ove operacije trajalo je mjesecima i držano je u strogoj tajnosti, bez ikakvih prethodnih obavijesti Kongresu SAD. Visoki vojni dužnosnici su pažljivo čekali pravi trenutak da iskoriste element iznenađenja i optimalne vremenske uvjete za pokretanje napada. Iako je prvobitna naredba za početak akcije došla od tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa četiri dana ranije, odlučeno je da se akcija odgodi zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i veće naoblake.
Konačna naredba stigla je u petak kasno navečer po istočnoameričkom vremenu, a Tramp je cijelu operaciju pratio uživo iz svog odmarališta Mar-a-Lago na Floridi, zajedno sa svojim savjetnicima, direktorom CIA-e i državnim sekretarom. On je opisao akciju kao izuzetno brzu i preciznu, usporedivši je sa gledanjem uzbudljive televizijske emisije.
U noći operacije, Karacas je bio potpuno u mraku, što je bio rezultat američkog isključenja struje kako bi se otežala obrana grada. Više od 150 vojnih letjelica, uključujući bombardere, borbene avione i izviđačke helikoptere, bilo je uključeno u napade na ključne ciljeve, poput zračne baze Generalissimo Francisco de Miranda i luke La Guaira, kao i na protuzračne sisteme. Eksplozije su odjekivale gradom, a nebo je bilo ispunjeno dimom i svjetlosnim bljeskovima.
Akcija je izazvala burne reakcije u međunarodnoj zajednici. Brazilski predsjednik Lula da Silva osudio je “nasilno hapšenje, upozoravajući da se “postavlja opasan presedan za cijeli svijet”. Također, u samim SAD je bilo kritika jer je vojna akcija provedena bez odobrenja Kongresa i bez jasnog plana šta će se dogoditi nakon hapšenja Madura, što su neki zastupnici (Demokrate) ocijenili kao nepromišljeno. Državni sekretar Marco Rubio branio je odluku tvrdeći da bi ranije uključivanje Kongresa ugrozilo tajnost i uspjeh misije.
Sve u svemu, ova operacija predstavljala je jednu od najsloženijih i najdramatičnijih američkih vojnih intervencija u Latinskoj Americi u posljednjim decenijama, s velikim strateškim, političkim i međunarodnim posljedicama.