Amerikanci u utorak, 3. novembra, izlaze na kongresne izbore koji će odrediti odnos snaga u Washingtonu tokom posljednje dvije godine mandata predsjednika Donalda Trumpa. Više od 200 miliona građana ima pravo glasa na izborima koji dolaze nakon dvije godine obilježene visokim troškovima života, ratovima i optužbama za korupciju.
Bira se svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu američkog Kongresa, čiji mandat traje dvije godine, te 35 od ukupno 100 senatora, koji se biraju na šest godina. Amerikanci će birati i guvernere u 36 saveznih država, članove državnih zakonodavnih tijela te odlučivati o brojnim referendumskim prijedlozima.
Izbori koji odlučuju koliko će Trump moći provoditi svoju politiku
Izbori na sredini predsjedničkog mandata, poznati kao midterm elections, tradicionalno se smatraju provjerom podrške predsjedniku i njegovoj stranci. Na njima predsjednikova stranka često gubi zastupnička mjesta, a promjena većine u Kongresu može znatno ograničiti njegov politički prostor.
Prema posljednjem prosjeku anketa RealClearPoliticsa, demokrati imaju prednost u istraživanjima o tome koju bi stranku birači podržali na kongresnim izborima. Taj prosjek krajem oktobra iznosio je 51,5 posto za demokrate i 43,1 posto za republikance.
Na izborima prije dvije godine glasalo je oko 155 miliona ljudi. Na prethodnim izborima na sredini mandata, 2022. godine, izašlo je približno 122 miliona od više od 240 miliona registriranih birača. Odaziv je na takvim izborima tradicionalno manji nego na predsjedničkim.
Milioni Amerikanaca već su glasali
Zanimanje za ovogodišnje izbore vidi se i u prijevremenom glasanju. Do završnice kampanje glasale su desetine miliona Amerikanaca, a broj ranih glasova približava se 50 miliona, prema podacima koje je prenio Associated Press.
Svoj glas već je dao i Trump, koji tokom kampanje poziva republikanske birače da se ponašaju kao da se i sam nalazi na glasačkim listićima. Predsjednik se, međutim, ne natječe na ovim izborima.
Šta pokazuju ankete za Kongres?
Demokrati trenutno imaju 214 zastupničkih mjesta u Predstavničkom domu, dok republikanci kontroliraju većinu. Za kontrolu doma s ukupno 435 mjesta potrebno je najmanje 218 mandata.
Ankete o općoj podršci strankama pokazuju prednost demokrata, ali ne mogu se direktno pretvoriti u broj osvojenih mandata. Ishod će zavisiti od rezultata u pojedinačnim izbornim jedinicama, među kojima su brojne utrke s malim razlikama između kandidata.
U Senatu republikanci imaju 53 mjesta, demokrati 45, a s demokratima sarađuju i dvojica nezavisnih senatora, Bernie Sanders i Angus King. Demokratima su za preuzimanje većine potrebna najmanje četiri dodatna mjesta, uz uvjet da zadrže mandate koje trenutno kontroliraju.
Šta se dogodilo na izborima 2018. godine?
Slična politička situacija obilježila je izbore na sredini Trumpovog prvog predsjedničkog mandata 2018. godine. Demokrati su tada osvojili 40 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu i preuzeli većinu, dok su republikanci zadržali kontrolu nad Senatom.
Demokratska većina u donjem domu potom je pojačala parlamentarni nadzor nad Trumpovom administracijom. Bez dogovora s demokratima republikanci više nisu mogli samostalno donositi zakone kroz oba kongresna doma.
Istovremeno, demokrati nisu mogli donositi zakone bez podrške Senata i predsjednikovog potpisa, osim u slučajevima u kojima bi Kongres imao dovoljno glasova da nadjača predsjednički veto.
Ako demokrati preuzmu Predstavnički dom
Hakeem Jeffries, sadašnji vođa demokrata u Predstavničkom domu, jedan je od glavnih kandidata za predsjednika tog doma ako njegova stranka osvoji većinu. Najavio je da demokrati žele pojačati nadzor nad radom Trumpove administracije.
Među prioritetima koje je Jeffries isticao nalaze se istrage mogućih zloupotreba položaja i korupcije te zakonodavne mjere usmjerene na troškove zdravstvene zaštite, hrane, stanovanja i energije.
Promjena većine u Predstavničkom domu dala bi demokratima kontrolu nad njegovim odborima i dnevnim redom, ali ne bi značila da automatski mogu provesti sve najavljene zakonodavne prijedloge.
Trumpova popularnost i troškovi života
Trump je nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2024. imao podršku otprilike polovine Amerikanaca. Prema prosjeku anketa RealClearPoliticsa navedenom uoči izbora, njegovu politiku sada podržava oko 38 posto ispitanika.
Tokom kampanje republikanci se suočavaju s nezadovoljstvom dijela birača zbog troškova života, cijena benzina, carinske politike i posljedica rata s Iranom. Kritike se odnose i na Trumpovu imigracijsku politiku, posebno među dijelom latinoameričkih birača.
Trump je u kampanji nastojao mobilizirati republikanske birače, ali je lična okupljanja uglavnom održavao u državama u kojima njegova stranka ima snažnu podršku. U govorima je isticao i projekte preuređenja Bijele kuće.
Ključne utrke za Senat
Za razliku od Predstavničkog doma, gdje je za donošenje odluka uglavnom dovoljna obična većina, u Senatu je za završetak rasprave i glasanje o mnogim zakonima u pravilu potrebno 60 glasova. Ipak, obična većina odlučuje o brojnim imenovanjima i drugim važnim pitanjima.
Među utrkama koje privlače posebnu pažnju nalaze se one u Ohiju, Sjevernoj Karolini, Maineu, Teksasu i na Aljasci, gdje demokrati pokušavaju osvojiti mjesta koja kontroliraju republikanci.
Istovremeno demokrati nastoje zadržati svoje mandate u Michiganu, New Hampshireu, Georgiji i Minnesoti. Rezultati u tim državama bit će važni za konačan odnos snaga u Senatu.
U Michiganu bi mogao biti izabran prvi muslimanski senator
U Michiganu se za mjesto u Senatu natječu republikanac Mike Rogers i demokrat Abdul El-Sayed. El-Sayed bi u slučaju pobjede postao prvi muslimanski senator u historiji Sjedinjenih Država.
U Teksasu se natječu republikanac Ken Paxton i demokrat James Talarico. Riječ je o državi koja već oko tri decenije nije izabrala demokratskog senatora, pa je utrka privukla veliku pažnju obje stranke.
U Sjevernoj Karolini demokrat Roy Cooper natječe se protiv republikanca Michaela Whatleyja. U Ohiju bivši demokratski senator Sherrod Brown pokušava se vratiti u Senat u utrci protiv republikanca Jona Husteda.
Georgia, Maine i još nekoliko država
U Georgiji demokratski senator Jon Ossoff nastoji osvojiti novi mandat. U Maineu republikanka Susan Collins brani svoje mjesto, dok demokrati pokušavaju ostvariti dobitke i u nekim državama koje tradicionalno daju veću podršku republikancima, poput Iowe i Kansasa.
Stranke pritom moraju voditi računa o tome da nisu sve utrke jednako neizvjesne i da rezultat nacionalnih anketa ne određuje pojedinačne pobjednike.
Rasprave o Trumpovom odnosu prema izbornim rezultatima
Uoči glasanja ponovno su otvorena i pitanja povjerenja u američki izborni sistem. Trump je nakon predsjedničkih izbora 2020. odbijao prihvatiti poraz od Joea Bidena, a njegove neutemeljene tvrdnje o izbornoj krađi godinama su bile važan dio političkih sukoba u SAD-u.
Njegove izjave i postupci potaknuli su zabrinutost kritičara oko mogućeg osporavanja rezultata ovogodišnjih izbora. No rezultati još nisu poznati i nije moguće unaprijed utvrditi kako će administracija reagirati na njihov ishod.