Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira kako Kazahstan balansira između formalnog savezništva s Rusija i sve izraženije političke i finansijske samostalnosti, uz rastuće međusobne tenzije.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
Geopolitički značaj i potencijalni pritisci
Na geopolitičkoj mapi Evroazije posebno mjesto zauzima Kazahstan. Njegovo stanovništvo broji 20,5 miliona ljudi, dok teritorija iznosi 2 miliona 725 hiljada kvadratnih kilometara, što zemlju svrstava na 9. mjesto u svijetu. Kazahstan je veoma bogat mineralnim resursima, što njegovu teritoriju čini privlačnom ne samo za strane investicije, već i za moguće teritorijalne pretenzije. Naravno, riječ je o želji Rusija da potčini ovu zemlju. Moskva smatra da bi relativno lako mogla zauzeti ovu državu s obzirom na relativno mali broj stanovnika u odnosu na veliku teritoriju, kao i na kompaktno prisustvo ruskog stanovništva u sjevernim i istočnim regijama zemlje.
Optužbe za pranje novca i pooštravanje finansijskog nadzora
U međuvremenu, Astana je faktički optužila Moskvu za pranje novca. Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev optužio je za pranje oko 14 milijardi dolara preko jedne od kazahstanskih banaka, nazvavši takve radnje skandaloznim činjenicama. Izjava je data tokom sastanka posvećenog borbi protiv finansijskog kriminala. Tom prilikom čelnik Kazahstana je aludirao na „susjednu zemlju“ i naglasio da takvih šema još uvijek ima mnogo. Optužbe Astane na račun Moskve uslijedile su u kontekstu pojačane kontrole nad ruskim državljanima, koji su masovno otvarali nove platne kartice nakon što su njihove vlastite kartice dospjele pod zapadne sankcije.
Tokom 2024. godine u Kazahstanu je otkriveno 6,2 hiljade slučajeva pranja novca u iznosu od 47 miliona dolara putem kartica koje su pripadale nerezidentima. Od 2024. godine u Kazahstanu je zabranjeno daljinsko izdavanje identifikacionih brojeva. Uvedena je obavezna biometrija, mjesečna identifikacija, limiti, te poseban nadzor nad transferima većim od 1.000 dolara. Predsjednik Tokajev je takođe naveo da je Kazahstan među liderima po nezakonitom iznošenju kapitala putem kriptovaluta. Zato Astana vodi borbu protiv takvih zločina. U zemlji je već ugašeno više od 130 ilegalnih kripto-mjenjačnica sa ukupnim prometom većim od 124 miliona dolara. Ranije je Agencija za finansijski monitoring Kazahstana saopštila o gašenju najvećeg kripto servisa u ZND-u – RAKS exchange. Platforma s prometom od 224 miliona dolara sarađivala je sa 20 najvećih darknet marketplaceova, čija je ukupna publika prelazila 5 miliona korisnika.
U cjelini, Kazahstan pokazuje oprezan trend smanjenja političke i finansijsko-ekonomske zavisnosti od Rusije, uz zadržavanje formalnih savezničkih obaveza.
Slabljenje ruskih investicija i kraj investicionog buma
Istovremeno, priliv kapitala iz Rusije u Kazahstan je opao. Za 9 mjeseci 2025. godine naglo je smanjen – na svega 180 miliona dolara, naspram 1,2 milijarde godinu ranije, što signalizira kraj investicionog buma 2023–2024. Ranije je u periodu 2013–2022. prosječan priliv iznosio oko 167 miliona dolara godišnje. Međutim, 2023. je premašio milijardu dolara, a 2024. dostigao 1,7 milijardi. Sada su naglo opale investicije u kapital i reinvestirana dobit, dok su porasli samo dužnički instrumenti. Pad ruskih investicija povezan je s prilagođavanjem logistike sankcijama. Ruskom biznisu više nije hitno potrebno graditi infrastrukturu za paralelni uvoz preko Kazahstana. Dio tokova preusmjeren je u druge zemlje s blažim poreskim režimom. Dodatno utiče i pad cijena nafte, koji smanjuje prihode eksploatacionih kompanija, kao i visoka ključna kamatna stopa Centralne banke Rusije, što ograničava kreditiranje i komercijalnu aktivnost.
Diverzifikacija trgovine i distanciranje od sankcionog rizika
Drugi razlog jeste nastojanje rukovodstva Kazahstana da se pridržava sankcionog režima koji su zapadne države uvele protiv Rusije. Osim toga, Kazahstan postepeno smanjuje finansijsko-ekonomsku zavisnost od Rusije kroz diverzifikaciju trgovine i finansijsku opreznost. Grade se alternativni transportni pravci i ograničava korištenje ruskih finansijskih instrumenata.
Ograničavanje uloge u Evroazijskom ekonomskom savezu i carinske mjere
Pored toga, Astana je poduzela korake koji mogu ograničiti njeno učešće u Evroazijski ekonomski savez. Kazahstan je ograničio tranzit ruskih proizvoda preko svoje teritorije i namjerava uvesti visoke carine i takse na rusku robu, posebno automobile i poljoprivrednu mehanizaciju, što može otežati njihovu prodaju u Centralnoj Aziji. Ovi potezi jačaju konkurenciju na tržištu Kazahstana i drugih zemalja regiona – prije svega u korist proizvoda iz EU, SAD-a i Južne Koreje, a ne Rusije. To stvara novi ekonomski pritisak na Moskvu.
Bajkonur kao strateška tačka razilaženja
Takođe, Astana razmatra prijevremeni raskid ugovora o zakupu kosmodroma Bajkonur s Rusijom. Ugovor važi do 2050. godine, ali je Rusija kasnila s uplatom zakupa za 2025. godinu, što je postalo formalni povod za preispitivanje sporazuma. Gubitak Bajkonura mogao bi ozbiljno poremetiti ruski raspored svemirskih lansiranja na 5–10 godina i negativno uticati na naučne programe, komercijalne ugovore, vojne zadatke i razvoj satelitske konstelacije „Rassvet“. Iako Rusija posjeduje kosmodrom Vostočni kosmodrom, on još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti Bajkonur po obimu lansiranja i raznovrsnosti zadataka.
Retorika o mogućem sukobu i zvanični oprez Astane
U međuvremenu su u Kazahstanu pojedini društveni aktivisti pozvali na pripreme za partizanski rat s Rusijom. Nezavisni vojni ekspert Daulet Žumabekov izjavio je da nijedna postsovjetska država nije sposobna izdržati otvoreni sukob s ruskom vojskom. Njegove stavove dijelom su podstakle izjave na ruskim televizijskim kanalima o potrebi provođenja „specijalnih vojnih operacija“ ne samo u Ukrajini, već i u drugim bivšim sovjetskim republikama, uključujući baltičke države, Moldaviju, Armeniju i Kazahstan.
Ipak, zvanična pozicija Astane ne podržava tezu o neposrednoj ruskoj invaziji. Vlada zauzima neutralan stav prema ratu Moskve protiv Ukrajine i ne govori otvoreno o realnoj prijetnji okupacije, iako naglašava državnu nezavisnost i samostalnu vanjsku politiku.
Sjećanje na 2014. i oprez prema Kremlju
Još u februaru 2014. godine, kada su ruske trupe ušle na teritoriju ukrajinskog Krima, tadašnji predsjednik Nursultan Nazarbajev izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog postupaka ruske vojske. Nakon toga je ruski predsjednik Vladimir Putin javno izjavio da Kazahstan navodno ne zaslužuje tako veliku teritoriju. Poslije tih događaja zvanična Astana je bila opreznija u javnim kritikama Kremlja.
Vanjskopolitičko balansiranje i nova partnerstva
Ipak, odsustvo javne kritike ne znači da se Kazahstan ne priprema za različite scenarije. Zemlja aktivno razvija veze sa Sjedinjenim Državama, jača stratešku saradnju s Kinom, te produbljuje odnose s Turskom u okviru saradnje turskih naroda. Zbog toga Moskva mora pažljivo razmotriti posljedice eventualnog zaoštravanja odnosa s Kazahstanom.