Cilj sporazuma je olakšavanje trgovine i smanjenje carina da bi se omogućila veća poslovna aktivnost između potpisnica koje zajedno imaju skoro 500 miliona stanovnika i BDP od 13.500 milijardi dolara.
“Naša ratifikacija znači da garantujemo maksimalne koristi za naše poljoprivrednike i firme”, rekao je australijski ministar trgovine Simon Birmingham. Prema njegovim riječima, Australija će do 2030. zahvaljujući sporazumu imati godišnju dobit od preko 15,5 milijardi dolara.
Nakon što su SAD-e početkom 2017. objavile da se povlače iz TPP, preostalih 11 potpisnica je izmjenilo sporazum da bi on mogao funkcionisati i bez učešća Washingotna. Sporazum su ratifikovali još Kanada, Novi Zeland, Japan, Meksiko i Singapur.
Američko povlačenje je bilo veliki gubitak s obzirom na veličinu američkog tržišta. Međutim, druge zemlje su izrazile interesovanje da se pridruže sporazumu koji se smatra prvim korakom ka panpacifičkoj zoni slobodne trgovine. Predsjednik SAD Donald Trump je naveo da “stavlja SAD na prvo mjesto” kada želi bilateralne sporazume poput TPP, ali američki ministar financija Stiven Mnučin je ranije ove godine rekao da bi SAD mogle da razmotre ponovno pridruživanje TPP kada riješe važnije probleme.
TPP još uvijek nisu ratifikovali Vijetnam, Malezija, Peru, Čile i Brunei.