Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
U nastavku donosimo njegovu kolumnu.
Azerbejdžan jača svoju ulogu važnog energetskog i tranzitnog partnera za međunarodna tržišta razvijajući pravce snabdijevanja koji ne zavise od ruske infrastrukture. Pres-služba Ministarstva ekonomije Azerbejdžana saopćila je da je potpisan paket sporazuma s kompanijama iz SAD-a, Turske, Srbije, Francuske i San Marina ukupne vrijednosti oko 7,5 milijardi američkih dolara. Dokumenti obuhvataju oblasti energetike, investicija, digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i kritično važnih mineralnih resursa. Među međunarodnim partnerima uključenim u nove sporazume nalaze se vodeće globalne kompanije i finansijske institucije, uključujući Shell, Chevron, Oracle, JP Morgan, Apollo Global Management i Comstock Resources. Proširenje saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Turskom jača poziciju Azerbejdžana kao nezavisnog energetskog čvorišta i otvara dodatne mogućnosti za diversifikaciju globalnih lanaca snabdijevanja.
U okviru Baku Energy Weeka i prvog azerbejdžansko-američkog ekonomskog dijaloga potpisan je okvirni sporazum između Azerbejdžana i SAD-a o saradnji u oblasti eksploatacije i prerade kritičnih minerala i rijetkih zemnih elemenata, koji imaju strateški značaj za savremene tehnološke sektore. Državna naftna kompanija Azerbejdžana (SOCAR) zaključila je sporazum s kompanijama TotalEnergies, XRG i BOTAŞ o dugoročnim isporukama gasa Turskoj. Dogovor predviđa isporuku tokom petnaest godina 50 posto gasa proizvedenog na nalazištu Abšeron. Osim toga, sa srbijanskom kompanijom EPS usaglašeni su uvjeti za osnivanje zajedničkog preduzeća radi izgradnje gasne elektrane u Nišu.
Finansijski pravac saradnje također se širi. SOCAR je potpisao memorandum s JP Morganom o razvoju dugoročnog partnerstva u oblasti finansiranja strateških projekata i proširenja pristupa međunarodnom kapitalu. Posebni dogovori s kompanijama Apollo Global Management i Apollo Capital Management predviđaju investicionu podršku razvoju gasovoda TANAP i povećanje finansiranja projekta na 300 miliona američkih dolara.
Istovremeno, Azerbejdžan razvija tehnološko partnerstvo sa zapadnim kompanijama. Sporazumi sa Shellom predviđaju saradnju u oblasti povećanja efikasnosti proizvodnje, istraživanja novih nalazišta, razvoja LNG sektora i primjene tehnologija umjetne inteligencije. Chevron učestvuje u tehničkom istraživanju naftnog i gasnog potencijala azerbejdžanskog sektora Srednjeg Kaspija, dok Comstock Resources razmatra mogućnosti ulaganja u gasne projekte.
Ministarstvo ekonomije Azerbejdžana i SOCAR također su zaključili sporazume s kompanijama Oracle i Lummus Technology o saradnji u oblastima prerade nafte, petrohemije i digitalne transformacije industrije. Poseban dogovor s kompanijom Haimaker usmjeren je na razvoj cloud infrastrukture za tehnologije umjetne inteligencije. Ovaj paket sporazuma pokazuje postepenu integraciju Azerbejdžana u zapadnu i regionalnu ekonomsku infrastrukturu. U uslovima promjena geopolitičke ravnoteže na Južnom Kavkazu, Baku vodi višesmjernu politiku usmjerenu na privlačenje investicija, razvoj tehnoloških sektora i jačanje vlastite ekonomske autonomije.
Poseban značaj ima energetski sektor. U uvjetima sve većeg nepovjerenja evropskih partnera prema ruskim energetskim isporukama, Azerbejdžan je ojačao svoju poziciju stabilnog dobavljača nafte i gasa. Širenje ugovora s Turskom, državama Evropske unije i međunarodnim kompanijama stvara dodatne alternativne pravce za svjetska tržišta.
Važan element ove strategije predstavlja razvoj transkaspijskih transportnih i energetskih koridora. Prenos objekata izvoznog naftovoda WREP (Baku – Supsa) od kompanije BP državnim strukturama Azerbejdžana i Gruzije jača ulogu regionalnih operatera u kontroli nad kritičnom infrastrukturom. WREP omogućava transport kaspijske nafte do crnomorske obale Gruzije, odakle se sirovina može tankerima preko Bosfora dopremati do evropskih tržišta. Naftovod prolazi kroz teritorije Azerbejdžana i Gruzije, dug je oko 829 kilometara i ima kapacitet približno 5,2 miliona tona nafte godišnje.
Za Azerbejdžan, preuzimanje operativne kontrole nad ovakvim objektima predstavlja važan korak ka jačanju uloge SOCAR-a ne samo u proizvodnji i trgovini energentima već i u razvoju izvozne infrastrukture. Slični procesi očekuju se i kod drugih strateških energetskih objekata, uključujući azerbejdžanski dio naftovoda Baku – Tbilisi – Džejhan.
Osim toga, pravac Baku – Supsa razmatra se kao potencijalni kanal za transport dodatnih količina nafte iz Kazahstana preko Kaspijskog mora. Interes Astane za razvoj alternativnih izvoznih pravaca dodatno povećava značaj Azerbejdžana kao tranzitne države.
U savremenim uvjetima, kada energetska tržišta prolaze kroz veliku transformaciju, transkaspijski pravci postaju važan faktor diversifikacije snabdijevanja za Evropu i zemlje regiona. Azerbejdžan se postepeno transformiše iz tradicionalnog proizvođača ugljovodonika u multifunkcionalni energetski, logistički i tehnološki centar koji aktivno širi saradnju sa zapadnim partnerima.
Direktan sporazum između Azerbejdžana i Gruzije o upravljanju naftovodom Baku – Supsa pokazuje sposobnost zemalja regiona da samostalno formiraju efikasne mehanizme saradnje i upravljanja strateškom infrastrukturom bez uključivanja vanjskih operatera ili političkog utjecaja Moskve. Takav pristup doprinosi jačanju ekonomske samostalnosti Južnog Kavkaza i povećava otpornost regiona na vanjske krize.
U Evropskoj uniji sve više se prepoznaje strateški značaj alternativnih energetskih pravaca koji omogućavaju smanjenje zavisnosti od ruskih resursa. Azerbejdžanski naftni i gasni koridori koji zaobilaze Rusiju imaju važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti evropskih partnera. U kontekstu sankcione politike i smanjenja povjerenja u ruske energetske isporuke, Baku jača svoju poziciju stabilnog i predvidivog dobavljača.
Prenos upravljanja naftovodom Baku – Supsa pod kontrolu državne kompanije SOCAR, kao i promjena operatera naftovoda Baku – Tbilisi – Džejhan, pokazuju nastojanje Azerbejdžana da ojača kontrolu nad vlastitom strateškom infrastrukturom. Baku postepeno formira model u kojem se ključni energetski pravci zemlje nalaze pod nacionalnim upravljanjem, što omogućava brže reagovanje na promjene svjetskog tržišta i širenje tranzitnih mogućnosti.
Azerbejdžan se aktivno pretvara u jedno od glavnih transportnih čvorišta kaspijskog regiona i Centralne Azije. Kontrola nad glavnim energetskim i logističkim pravcima otvara zemlji dodatne ekonomske mogućnosti, posebno u oblasti tranzita, investicija i razvoja infrastrukture.
Poseban značaj ima razvoj Srednjeg koridora – transportnog pravca koji povezuje Kinu, Centralnu Aziju, Južni Kavkaz i Evropu zaobilazeći teritoriju Rusije. Prema procjenama azerbejdžanske strane, ovaj pravac se postepeno transformiše iz zasebnog transportnog pravca u širi geoekonomski sistem koji može postati jedan od ključnih elemenata nove arhitekture globalne trgovine.
Važan dio ovog procesa predstavlja željeznica Baku – Tbilisi – Kars, koja osigurava direktnu povezanost između Azerbejdžana, Gruzije i Turske i jača ulogu Kavkaza u međunarodnim logističkim lancima. Dodatne perspektive otvara razvoj transportnog potencijala Nahčivana, koji može postati važna karika regionalne i evroazijske transportne mreže, jačajući veze Azerbejdžana s Turskom i evropskim tržištima.
U uvjetima nestabilnosti tradicionalnih pravaca preko Rusije i Bliskog istoka, Azerbejdžan nudi alternativni transportni put usmjeren na smanjenje političkih i logističkih rizika za međunarodni biznis. Kaspijski pravac postepeno izlazi iz okvira obične tranzitne rute i formira se kao važan ekonomski sistem koji povezuje Evropu i Centralnu Aziju.
Slabljenje uloge Rusije u regionalnoj logistici stvara nove mogućnosti za druge aktere. Azerbejdžan aktivno koristi ovaj trenutak za proširenje vlastite ekonomske uloge, pokazujući sposobnost samostalnog upravljanja strateškim tokovima energije i robe između Istoka i Zapada. U tom kontekstu Baku postepeno jača status ključnog tranzitnog centra Evroazije.
Razvoj energetskih pravaca, Srednjeg koridora i transportne infrastrukture omogućava Azerbejdžanu da dodatno učvrsti svoju poziciju jednog od glavnih ekonomskih partnera za Evropu i Centralnu Aziju.