Oko 28.000 protestanata izašlo je na ulice Bilbaa, baskijskog grada na sjeveru Španije, tražeći za Baskiju status “nacije”.
Protest je organizirala stranka EH Bildu, koja zagovara neovisnost te autonomne pokrajine s 2,2 miliona stanovnika, sedmicu nakon što je španski premijer Pedro Sanchez obećao Baskiji veću autonomiju.
“Mi smo nacija”, pisalo je na transparentu na čelu kolone ljudi koji su mahali zeleno-bijelo-crvenim zastavama Baskije.
Nakon izbora prije četiri mjeseca, socijalist Sanchez je u četvrtak dobio novi četverogodišnji mandat, pošto su njegovu manjinsku lijevu koalicijsku vladu podržale stranke EH Bildu i Baskijska nacionalistička stranka (PNV).
“Mandat nove vlade obilježit će rasprava o multinacionalnosti i nacionalnom priznanju Baskije, kao i ostalih naroda u državi Španiji”, rekao je Analdo Otegi, vođa EH Bildua.
“Ovo je historijski trenutak… U igri je impuls koji potičemo desetljećima kako bi narodi (unutar “Španije) bili slobodni i jednakopravni”, dodao je.
Tog političara povezivalo se s bivšom baskijskom oružanom separatističkom skupinom ETA-om, koja je od 1959. do 2011. bombaškim i oružanim napadima nastojala uspostaviti državu Baskiju na sjeveru Španije i jugoistoku Francuske.
Sporazum koji je Sanchez dogovorio prošle sedmice sa zagovornicima nezavisnosti Baskije i Katalonije, kojima je pak obećao zakon o oprostu za organiziranje zabranjenog referenduma o neovisnosti iz 2017., izazvao je revolt španjolske desnice.
U Madridu se u subotu okupilo 170.000 protestanata pod parolom “Ne u moje ime”, optuživši Sancheza za izdaju. Navečer je dio protestanata, šesnaesti dan zaredom, došao ispred sjedišta njegove socijalističke stranke gdje se sukobio s policijom koja iza željeznih ograda čuva zgradu.
Sanchezova Španija socijalistička radnička stranka (PSOE) i koalicijski manji partner lijevi Sumar imaju 152 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta. Da bi imali potrebnih 176 glasova oslanjat će se na podršku separatističkih stranaka Baskije, Katalonije i Galicije.
Te tri autonomne pokrajine od 1978. godine imaju svoju vladu, parlament i policiju, a njihovi jezici su službeni zajedno s kastiljskim, odnosno španskim.