“Posljednje planirane carine Donalda Trumpa imat će negativan učinak na cijeli svijet, ali njihov tačan učinak ovisi o tome koliko daleko idu, koliko dugo traju i može li se pregovarati o trgovinskim sporazumima”, ponovila je u srijedu predsjednica Evropske središnje banke, Christine Lagarde.
“Utjecaj carina će biti negativan u cijelom svijetu, a trajnost njihovog utjecaja varirat će ovisno o opsegu, o ciljanim proizvodima, o tome koliko dugo traju, o tome postoje li pregovori ili ne. Nemojmo zaboraviti: vrlo često te eskalacije carina, jer se pokažu štetnima, čak i za one koji ih uzrokuju, dovedu za pregovaračke stolove ljude koji onda doista sjednu i raspravljaju te na kraju uklone neke od tih barijera”, kazala je Lagarde za irski radio Newstalk.
Još uvijek nepoznati detalji Trumpovog “Dana oslobođenja”, objave novih carina
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu bi trebao uvesti nove recipročne carine drugim državama, a njegova najava potaknula je strahove od rasta cijena širom svijeta i eskalacije trgovinskog rata.
Detalji o Trumpovom planu za „Dan oslobođenja”, kako je prozvao datum kad će objaviti nove carine, i dalje se formuliraju te su poznati samo najbližem krugu unutar Bijele kuće. Republikanac bi ga trebao otkriti u srijedu u četiri sata po lokalnom, odnosno 21.00 sat po bh.. vremenu, u Vrtu ruža Bijele kuće.
Nove carine na snagu će stupiti čim ih Trump objavi, a odvojene carine od 25 posto na uvoz automobila dan kasnije.
Trump ističe da je cilj njegovog plana ujednačiti američke carine s onim višim koje druge države imaju prema SAD-u, što ugrožava američki izvoz.
No format tih mjera i dalje je nepoznat, a dio izvješća prenosi da američki predsjednik razmatra univerzalni postotak od dvadeset posto.
„Ne mogu se prisjetiti situacije u kojoj su ulozi bili toliko visoki, a ishod toliko nepredvidljiv”, rekao je Steve Sosnick iz brokerske kompanije Interactive Brokers.
„Vrag će biti u detaljima, a njih niko ne zna.”
Bivši član Trumpovog trgovinskog tima iz prvog mandata rekao je Reutersu da će on vjerojatno uvesti opsežne carine pojedinačnim državama na nižim nego očekivanim razinama.
Taj anonimni dužnosnik rekao je da će broj zemalja biti veći od petnaest, koliko je ranije najavio ministar finansija Scott Bessent.
Ministar je u utorak Predstavničkom domu Kongresa rekao da recipročne mjere predstavljaju „gornju granicu” carina koje prijete drugim državama te da će se one moći smanjivati ako će zadovoljiti zahtjeve Washingtona, rekao je republikanski zastupnik Kevin Hern.
Ryan Majerus, bivši dužnosnik Američkog ministarstva trgovine, smatra da bi univerzalna carina bila lakša za implementaciju te da bi dovela do većih prihoda, no da bi pojedinačne stope bile bolje skrojene za nepravedne trgovinske prakse pojedinih država.
„U svakom slučaju, utjecaj današnje najave bit će značajan u nizu raznih industrija”, rekao je Majerus, partner u advokatskoj firmi King & Spalding.
Niz carina
U samo deset sedmica od povratka na dužnost, republikanski predsjednik uveo je dvadeset posto carina na sav uvoz iz Kine te je vratio 25 posto carina na uvoz čelika i aluminija.
Jednomjesečna odgoda najavljenih carina od 25 posto Meksiku i Kanadi istječe u srijedu. Sve veća neizvjesnost oko carina kobna je za povjerenje investitora, potrošača i poduzeća.
Uznemireni ulagači se više od mjesec dana žure prodavati dionice, što je izbrisalo gotovo pet milijardi dolara vrijednosti američkih dionica od sredine februara.
Američki trgovinski partneri, od Evropske unije, Kanade i Meksika, pa i novog, neuobičajenog saveza Kine, Japana i Južne Koreje po tom pitanju, najavili su recipročne mjere SAD-u.
U Australiji su premijer Anthony Albanese i njegov suparnik na izborima u maju, čelnik Liberalne stranke, Peter Dutton, najavili da će braniti nacionalne interese protiv američkih carina koje će pogoditi industriju australske govedine.
“Da se trebam posvađati s Donaldom Trumpom ili bilo kojim drugim svjetskim čelnikom kako bih unaprijedio interese naše nacije, učinio bih to bez razmišljanja”, rekao je Dutton u intervjuu za Sky News Australia.
Kanadski premijer Mark Carney i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum razgovarali su u utorak o planu Kanade da se “bori protiv neopravdanih trgovinskih akcija” SAD-a, saopćio je Carneyev ured.
Američke kompanije objavile su da je pokret “Kupujmo kanadsko” već otežao plasman njihovih proizvoda na kanadsko tržište.
Trump smatra da su američki radnici i kompanije godinama žrtve sporazuma slobodne trgovine koji su uklanjali barijere globalnoj trgovini i u SAD-u stvorile uvozno tržište vrijedno tri milijarde dolara.
Republikanac vjeruje da je to dovelo do neuravnoteženog trgovinskog odnosa SAD-a i svijeta s deficitom od 1,2 milijarde dolara.
Carine od dvadeset posto bi s onima koje su već na snazi prosječno američko kućanstvo koštale najmanje 3,4 hiljade dolara godišnje, tvrdi istraživanje sa Univerziteta Yale.
“Trumpove carine mogle bi izazvati veliki šok za globalnu trgovinu”, upozorava Deutsche Bank
Analitičari Deutsche Bank izdali su oštro upozorenje na moguće posljedice uvođenja carina, koje će Donald Trump najaviti večeras u 22.00 sata po našem vremenu.
Kažu da bi rast BDP-a SAD-a mogao pasti za 100-120 baznih bodova ove godine, s porastom temeljne inflacije za 90-120 baznih bodova, a to je najgori mogući scenarij gdje recipročne carine uključuju cjelokupni PDV svake zemlje.
“Očito je da bi mogućnost uvođenja carina predstavljala veliki šok za globalni trgovinski sistem i dogodile bi se prilično velike seizmičke posljedice za svjetsku ekonomiju”, dodala je Deutsche Bank, piše Sky News.
Evropske burze u minusu uoči Trumpovih carina
Na evropskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni uoči objave odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o recipročnim carinama, koja će znatno utjecati na tržišta.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,21 posto, na 8.616 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,55 posto, na 22.415 bodova, a pariški CAC 0,54 posto, na 7.835 bodova.
Ulagači su oprezni jer će u srijedu poslijepodne Trump objaviti oduke o recipročnim carinama. Na tržištima vlada velika neizvjesnost jer se ne zna hoće li se carine primjenjivati na uvoz iz svih zemalja ili samo onih s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit. Hoće li stopa carinjenja biti ista za sve ili različita?
I dok neki kažu da će nakon Trumpove objave situacija biti jasna, drugi nisu sigurni u to.
„Mislim da nećemo dobiti jasnu sliku kakvu ulagači i poslovni ljudi priželjkuju. Puno smo vremena potrošili na razgovore o carinama, no važnija je priča što s ekonomijom koja nije u punoj brzini”, kaže Garrett Melson, strateg u kompaniji Natixis Investment Managers Solutions.
Možda će u srijedu situacija biti jasnija po pitanju carina, no odgovor na pitanje kako će te carine utjecati na ekonomiju trebat će pričekati određeno vrijeme.
Većina analitičara očekuje rast inflacije i negativan utjecaj na međunarodnu trgovinu, a time i rast ekonomije.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Evropsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi dodatno pogoršalo situaciju u globalnoj ekonomiji.
„Trump je 2. april nazvao ‘Danom oslobođenja‘, no malo je vjerojatno da će tržišta doista biti oslobođena od carinskih neizvjesnosti. Ako druge zemlje uzvrate protumjerama, Trump bi mogao povećati ulog, a to bi moglo i dalje držati ulagače u neizvjesnosti”, objašnjava Vasu Menon, strateg u kompaniji OCBC.
I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9.30 sati u plusu 0,1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 posto. U Južnoj Koreji su pak pale 0,6 posto.