Niz napada na Crvenom moru potresao je međunarodno tržište nafte, zbog čega su cijene te sirovine u prve dvije sedmice ove godine otišle u nebo. Ipak, analitičari ne vjeruju da će porast cijena nafte primijetiti i vozači na benzinskim pumpama.
West Texas Intermediate, američka referentna tačka za naftu, porasla je za preko 2.5 posto na godišnjem nivou na preko 72 dolara po barelu, dok je međunarodna referentna tačka, Brent Crude Futures, porasla za gotovo 1.5 posto u poređenju s prošlom godinom na oko 77 dolara po barelu, iako je ta cijena značajno pala sa svog vrhunca od preko 94 dolara iz septembra.
Nedavni porast cijena izazvan je eskalacijom sukoba na Crvenom moru koje spaja Indijski ocean s Mediteranom kroz Suecki kanal. Tim morem se odvija oko 10 posto globalnog prevoza (nekih 17.000 brodova) svake godine, kaže International Trade Magazine.
Američki predsjednik Joe Biden prošle je sedmice izjavio kako je preko 2.000 brodova promijenilo rutu kako bi izbjeglo ovo područje.
Analitičar OANDA-e Craig Erlam za Reuters kaže kako su tržišta nafte “još uvijek osjetljiva na tenzije na Bliskom istoku,” no dodaje kako sumnja da će te napetosti “rezultirati značajnim poremećajem tokova.”
Cijene nafte fluktuiraju u posljednje dvije godine, što je izazvano nesigurnošću na globalnom energetskom tržištu zbog invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Brent je u maju te godine dosegao rekordnu cijenu od 112 dolara po barelu. Iako su tokom jeseni i zime 2022. godine cijene nafte počele padati, prošlog ljeta su opet porasle nakon što je Saudijska Arabija – drugi najveći proizvođač sirove nafte na svijetu – smanjila svoju proizvodnju nafte za milion barela dnevno u decembru, što je uzrokovalo porast cijene barela nafte Brent Crude Futuresa za 2.5 posto. Rusija, treći najveći svjetski proizvođač sirove nafte, u septembru je izjavila kako će smanjiti svoj dnevni izvoz nafte za još 300.000 barela.