Telefonski razgovor finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom otvorio je raspravu među evropskim saveznicima Ukrajine o tome treba li obnoviti direktne diplomatske kontakte s Moskvom.
Dok Finska i Norveška smatraju da su razgovori neophodni za pronalazak puta ka okončanju rata, Danska upozorava da bi samostalne inicijative mogle oslabiti jedinstvo Evrope.
Danska premijerka Mette Frederiksen kritikovala je odluku nordijskih lidera, ističući da razgovor nije bio koordiniran s ostalim partnerima. Smatra da evropske zemlje trebaju djelovati zajednički, umjesto da pokreću odvojene inicijative prema ruskom predsjedniku.
Finska brani direktne kontakte s Moskvom
Predsjednik Finske Alexander Stubb branio je odluku o razgovoru s Putinom, naglašavajući da je kontakt ostvaren nakon konsultacija s Ukrajinom. Finska i Norveška ističu da su razgovarale u ime vlastitih država, a ne cijele Evrope.
Razgovor je ponovo otvorio pitanje može li direktna komunikacija s ruskim rukovodstvom stvoriti prostor za nove diplomatske kontakte. Ipak, samo održavanje razgovora ne znači da je postignut napredak prema mirovnom sporazumu.
Šta Moskva želi postići?
Dopisnik DW-a iz Rige Juri Rescheto analizira šta bi Rusija mogla pokušati dobiti razgovorima s evropskim liderima i mogu li takvi kontakti dovesti do novih diplomatskih inicijativa.
U fokusu je i odnos između oštre javne retorike Kremlja i mogućnosti održavanja otvorenih komunikacijskih kanala sa zapadnim državama. Razmatra se i mogućnost da Rusija testira alternativne kanale komunikacije s evropskim liderima, dok traju širi diplomatski napori povezani s ratom u Ukrajini.
Međutim, iz dostupnog opisa analize ne mogu se utvrditi konkretni ciljevi Moskve niti da li bi novi razgovori mogli dovesti do mirovnog dogovora.
Može li razgovor utjecati na evropsko jedinstvo?
Neslaganje Danske s jedne te Finske i Norveške s druge strane pokazuje različite pristupe evropskih saveznika prema direktnim kontaktima s Putinom. Dok Helsinki i Oslo ističu potrebu za razgovorima, Kopenhagen upozorava na važnost zajedničkog djelovanja.
Ključno pitanje ostaje mogu li diplomatski kontakti doprinijeti okončanju rata ili će se nastaviti napori usmjereni na upravljanje sukobom bez trajnog rješenja. Konkretni rezultati razgovora nordijskih lidera s Putinom tek trebaju biti vidljivi.