DANSKI dužnosnici vjeruju da imaju spreman scenarij prema kojem bi Donald Trump mogao pokušati preuzeti Grenland. U jednoj kasnonoćnoj objavi na društvenoj mreži, predsjednik objavljuje da je danski teritorij sada američki “protektorat”.
Paraliza NATO-a
Budući da ni Danska ni njeni europski saveznici nemaju vojnu silu da spriječe Sjedinjene Države u zauzimanju otoka, nemoćni su oduprijeti se Trumpovoj sumnjivoj tvrdnji. U situaciji gdje vodeća članica NATO-a polaže pravo na suvereni teritorij druge, savez je paraliziran. Tvrdeći da je posjedovanje devet desetina zakona, Trump jednostavno proglašava da Grenland sada pripada Sjedinjenim Državama.
Ovaj slijed događaja, koji su danski dužnosnici i sigurnosni stručnjaci predlagali posljednjih mjeseci, možda je još prošlog petka izgledao pomalo nerealno. Međutim, do vikenda – nakon svrgavanja venezuelskog predsjednika Nicolása Madura i Trumpovog naknadnog inzistiranja da Sjedinjene Države sada “vode” Venezuelu – činio se mnogo manje nevjerojatnim.
Eskalacija strahova
Mjesecima su Danci zabrinuto razmatrali drske najave Trumpove administracije o aneksiji Grenland, bilo silom, prisilom ili pokušajem da se lokalno stanovništvo od oko 56.000 ljudi pridobije obećanjem o udjelu u budućim rudarskim poslovima. Sada ti strahovi eskaliraju.
Ubrzo nakon što su američke snage zarobile Madura, Katie Miller, bivša dužnosnica Bijele kuće i supruga visokog Trumpova savjetnika Stephena Millera, objavila je kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom uz natpis “USKORO”.
Danski dužnosnici bili su bijesni, ali i duboko uznemireni. Sljedećeg jutra Trump je za The Atlantic ponovno potvrdio svoje namjere. “Grenland nam treba, apsolutno”, rekao je.
Premijerka Danske: “Treba ga shvatiti ozbiljno”
Europski čelnici godinama su umanjivali Trumpove ekspanzionističke izjave i nastojali ih ignorisati. Ali nakon događaja u Venezueli to se promijenilo. Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da se Trumpove prijetnje više ne mogu olako shvaćati. “Nažalost, mislim da američkog predsjednika treba shvatiti ozbiljno kada kaže da želi Grenland”, rekla je za dansku javnu televiziju.
Iako su američki dužnosnici i Trumpovi saveznici umanjivali mogućnost vojne akcije, sam Trump nikada nije isključio uporabu sile. Stephen Miller rekao je da vojna akcija ne bi bila potrebna jer “nitko neće ratovati protiv SAD-a zbog Grenlanda”, dodajući da teritorij “treba pripadati Sjedinjenim Državama”. No, ako bi američke snage doista ušle na grenlandski teritorij, NATO bi se, prema ocjeni europskih dužnosnika, praktično raspao u tom trenutku.
“Ako Sjedinjene Države napadnu drugu članicu NATO-a, sve prestaje”, rekla je Frederiksen.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul podsjetio je da Grenland potpada pod članak 5. NATO-a, prema kojem je napad na jednu članicu napad na sve. “Grenland je dio Kraljevine Danske. A budući da je Danska članica NATO-a, Grenland u načelu također potpada pod kolektivnu obranu”, rekao je.
Jedan europski dužnosnik bio je izravniji: “Nećemo moći obraniti Grenland. Pa šalite se.”
Podrška Trumpu na Grenlandu postoji, ali je ograničena
Zagovornici Trumpovih ambicija oduševljeni su američkom operacijom u Venezueli. Jørgen Boassen, najistaknutiji Trumpov pristaša na Grenlandu, rekao je za The Atlantic da Trumpov interes vidi kao “veliku priliku i novi početak” za otok. Boassen, poznat po MAGA kapama i majicama s Trumpovim likom, tvrdi da Grenlanđani žele neovisnost od Danske i od “danskih elita” koje, kako kaže, ne govore lokalni jezik niti razumiju kulturu.
Ipak, ankete ne pokazuju široku potporu zamjeni danske zastave američkom. Boassen tvrdi da se mnogi boje javno izjasniti zbog mogućih profesionalnih i političkih posljedica. Rekao je i da su danske vlasti ugasile njegovu Facebook stranicu, što se, kako navodi The Atlantic, nije moglo potvrditi jer je stranica i dalje dostupna. “Trump je čuo da ljudi pate. On je naš spasitelj u ovom trenutku”, rekao je Boassen.
Europski čelnici reagovali su oštro. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je za Sky News da “o budućnosti Grenlanda mogu odlučivati samo Grenland i Kraljevina Danska”. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot poručio je da “Grenland nije ni na prodaju ni za otimanje”.
Pritisak preko Ukrajine i strah od američke odmazde
Rufus Gifford, bivši američki veleposlanik u Danskoj, rekao je da su Danci zbunjeni Trumpovim stvarnim namjerama. Prema njegovoj procjeni, najizglednije je da Trump koristi američka sigurnosna jamstva Ukrajini kao polugu pritiska na europske zemlje, uključujući Dansku, kako bi prihvatile američke planove za Grenland.
Bivši visoki američki dužnosnik u Europi rekao je da su se NATO-ovi čelnici dugo suzdržavali od jasnog protivljenja Trumpovim teritorijalnim ambicijama zbog straha da bi Trump mogao uzvratiti smanjenjem potpore Ukrajini, uključujući razmjenu obavještajnih podataka i isporuku oružja.
Panika je, prema istim izvorima, počela prije godinu dana, kada je Donald Trump Jr. posjetio Nuuk. Posjet je imao gotovo karnevalsku atmosferu, ali su mnogi Grenlanđani taj dolazak doživjeli kao izraz kolonijalnog mentaliteta. Iako su se kasnije pojavile glasine da je Trump Jr. dijelio novac beskućnicima, to nije bilo tačno, iako im je, prema Boassenovim riječima, platio ručak.
Nakon toga se činilo da je Trump odustao od ideje, ali situacija se ponovno zaoštrila u decembru, kada je imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja za posebnog izaslanika za Grenland te svog saveznika Toma Dansa na čelo arktičke istraživačke komisije.
“Diplomacija topovnjačama za 21. stoljeće”
Operacija u Venezueli pokazala je da je Trump spreman potkrijepiti svoje zahtjeve vojnom silom. Ljudi bliski predsjedniku tvrde da je oduševljen uspjehom intervencija u Iranu, Nigeriji i Venezueli te da se neće ustručavati ponovno posegnuti za silom ili barem prijetnjom sile.
“Neka se muče”, rekao je jedan Trumpov saveznik. “Možda ćemo ga uzeti, možda ne. Ali nakon onoga što se dogodilo u Caracasu, želite li stvarno provjeravati blefiramo li?”
Zapadni diplomati i sigurnosni dužnosnici s kojima je razgovarao The Atlantic upozoravaju da bi vojno prisvajanje teritorija saveznika imalo teške posljedice za transatlantske odnose. Danski zastupnici ističu da je cijela ideja apsurdna jer bi SAD sve svoje sigurnosne ciljeve mogao ostvariti suradnjom s Danskom, saveznikom koji je i tijekom Hladnog rata omogućio američku vojnu prisutnost na otoku.
“Malo američkih vojnika preživjelo bi ovdje tjedan dana”
“Ako Amerikanci žele novu bazu, neka samo kažu gdje”, rekao je jedan danski zastupnik. “Ako žele radar, mogu ga postaviti.”
Na kraju, danski dužnosnici podsjećaju i na Trumpovu poruku da je Danska “pojačala sigurnost dodavanjem još jedne pseće zaprege”. Upravo ta elitna jedinica, poznata kao Sirius Patrol, desetljećima patrolira nemilosrdnim arktičkim uvjetima i, kako kažu Danci, obavlja posao koji bi malo koja vojska na svijetu mogla izdržati. “Vrlo malo američkih vojnika”, rekao je jedan danski zakonodavac, “preživjelo bi ondje sedam dana.”