Sve zemlje članice Evropske unije mogu od internetskih platformi zatražiti uklanjanje terorističkog sadržaja u roku od sat vremena, stoji u uredbi o sprječavanju širenja terorističkog sadržaja na internetu koju je Evropski parlament usvojio na plenarnoj sjednici ove sedmice.
Prema usvojenoj uredbi, internetske platforme imat će aktivniju ulogu u otkrivanju terorističkog sadržaja na mreži i morat će ih ukloniti u roku od najviše jednog sata, prenosi Hina.
Uredba ima za cilj i sprječavanje širenja ekstremističkih ideologija na internetu, što je ključno za prevenciju napada i radikalizacije.
Komentirajući proces uklanjanja sadržaja, izvjestitelj Patryk Jaki, član kluba zastupnika Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) naglasio je da se prihvatanjem dogovorenih mjera “uspostavlja novi okvir između javnih tijela i privatnog sektora”.
Sukladno tome, istaknuo je da “bilo koja država članica može poslati zahtjev bilo kojoj online platformi sa sjedištem u EU. Međutim, na temelju kompromisa, zemlja članica u kojoj se nalazi domaćin sadržaja, imat će 72 sata da analizira nalog i eventualno ospori zahtjev ako zaključi da se radi o kršenju slobode izražavanja”.
Jedinstvena prilika
Ylva Johansson, evropska povjerenica za unutrašnje poslove naglasila je da Evropa sada ima jedinstvenu priliku za djelovanje protiv terorističkih aktivnosti na brz, prekogranični i obavezujući način.
“Brzo znači da će članice moći narediti internetskim platformama da u roku od sat vremena uklone teroristički sadržaj. Prekogranični utjecaj podrazumijeva da nalog o uklanjanju terorističkog sadržaja iz jedne zemlje članice može biti upućen u bilo koju drugu članicu. Mjere su obavezujuće jer u slučaju nepoštivanja naloga, platforme će morati platiti kaznu”, objasnila je Johansson.
Pri uklanjanju terorističkog sadržaja s interneta, u obzir se moraju uzeti i mjere zaštite prava evropskih građana i sloboda medija.
Sloboda izražavanja
Češki zastupnik Marcel Kolaja iz kluba Zelenih upozorio je da će “svako tijelo bez sudskog naloga ili nezavisne procjene moći zahtijevati uklanjanje sadržaja u drugoj državi članici” i da na taj način “Španija, Mađarska ili Poljska mogu odlučiti što građani u Češkoj ili Njemačkoj mogu vidjeti na internetu”.
S njime se složio liberal Moritz Korner (Renew) navodeći da “teroristi žele napasti slobodno društvo, a ako želite braniti slobodno društvo, onda ne smijete nesrazmjerno ograničavati slobodu izražavanja”.
Nezavisni evroparlamentarac Mislav Kolakušić (NI) tvrdi da su društvene mreže najveća opasnost za demokratiju i opisuje Facebook kao “izrazito političku platformu, izrazito opasnu jer je to politička platforma koja ne izlazi na izbore, a odlučuje, i to samostalno, što je istina, što je laž”.
“Facebook se direktno uključio u izbore 2019. godine za Evropski parlament, a nakon toga uključio se i u izbore, i to potpuno na pogrešan način, u Sjedinjenim Američkim Državama prilikom izbora predsjednika”, rekao je Kolakušić u raspravi i dodao da je takvo djelovanje platformi potrebno zaustaviti.
Zastupnici EP-a su zaključili da se za uklanjanje jasno nezakonitog sadržaja na internetu, osim na saradnju članica, bitno osloniti i na policiju i informativne mreže koje mogu koristiti inovativne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.