Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine do sada Moskvi uvela čak osamnaest sankcijskih paketa. Prema informacijama iz Brisela, priprema se i 19., nedugo nakon što je sredinom jula teško izglasan 18. paket.
S uvođenjem novih sankcija uvijek su postojali problemi zbog različitih, uglavnom ekonomskih, interesa pojedinih zemalja članica, posebno onih koje su u velikoj mjeri zavisile od ruskih energenata – poput Mađarske, Slovačke, Češke i Bugarske – ili koje su primale ruski ukapljeni plin (koji nije pod sankcijama) u svoje LNG terminale radi dalje preprodaje, primjerice Španija, Belgija i Nizozemska. Na kraju bi se obično pronalazilo rješenje u vidu “izuzetaka” za zemlje članice koje bi inače bile ekonomski pogođene.
Na ovu temu oglasio se i medij Politico, navodeći da EU sada gotovo da nema više municije za sankcije protiv Rusije i da se čeka hoće li se tim mjerama pridružiti američki predsjednik Donald Trump.
Evropa gotovo da nema novih alata za dodatni pritisak sankcija na Rusiju, pa se sve više oslanja na Sjedinjene Države. Prema izvorima Politica, 19. krug sankcija, koji bi trebao biti predstavljen sljedećeg mjeseca, neće uključivati velika nova ograničenja u prodaji energije koju Rusija koristi za finansiranje rata u Ukrajini, već će biti usmjeren na brodove i firme “flote u sjeni”.
Uz novi plan za postepeno ukidanje uvoza energije iz Rusije, EU praktično nema više načina da dodatno pritisne Moskvu. Najveće posljedice za Rusiju mogle bi proizaći iz sekundarnih sankcija – protiv firmi ili država koje posluju s Rusijom – ali pravi efekt mogao bi doći tek od SAD-a. Čini se da američki predsjednik Donald Trump ostavlja ovu opciju otvorenom u slučaju neuspjeha mirovnih pregovora, prijeteći uvođenjem sankcija Kini.