Evropska unija izbacila je izraz „pridruženo članstvo“ iz nacrta zajedničke deklaracije s Kanadom, koja bi trebala biti usvojena na samitu u Montrealu ove sedmice. Umjesto te sintagme, u novoj verziji teksta govori se o „sve tješnjoj povezanosti“.
Ured predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste satima je vodio intenzivne razgovore s nekoliko država članica, prije svega s Njemačkom, prije nego što je nova verzija deklaracije proslijeđena državama.
Raniji nacrt upućen je članicama u utorak po takozvanoj tihoj proceduri, prema kojoj se tekst smatra usvojenim ako se nijedna država izričito ne usprotivi.
Primjedbe su tada imale Njemačka, Francuska, Italija i Grčka. Nova verzija ponovo je poslana po istoj proceduri, a bit će usvojena ako se članice ne usprotive do kraja dana.
Prema izvorima CBC-a, Njemačka je izraz „pridruženo članstvo“ označila kao crvenu liniju. Za Berlin je važnije definisati šta bi bliža saradnja s Ottawom značila u praksi nego cijeli paket svesti na termin koji ne postoji u ugovorima EU i koji bi mogao imati ozbiljne pravne posljedice.
Njemački kancelar Friedrich Merz ranije je predlagao sličan status za Ukrajinu, kao način da Kijev dobije sigurnosne garancije prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen iznijela je ideju o pridruženom članstvu u septembru, tokom obraćanja Evropskom parlamentu o stanju Unije. Tada je pozvala Kanadu da postane prva pridružena članica EU.
Međutim, takav status nema pravnu osnovu u ugovorima koji povezuju 27 država članica. Prijedlog je iznenadio mnoge i otvorio pitanja među evropskim državama i kanadskim političarima o tome kako bi takav model funkcionisao u praksi.
Kanadski premijer Mark Carney skloniji je izrazu „savez za budućnost“. Ranije je poručio da mu je važnija suština sporazuma, dok je pitanje terminologije prepustio Evropskoj uniji.