16.7 C
Sarajevo
14.05.2025

EU: Migranti bi trebali učiti jezike članica EU-a koje su ih primile

Migranti bi trebali učiti jezike članica EU-a koje su ih primile i „integrirati” svoju djecu, dok bi aplikacije za razmjenu poruka koje za zaštitu koriste enkripciju, poput WhatsApp-a, trebale omogućiti vlastima pristup u cilju borbe protiv terorizma, poručit će ministri EU-a ovaj tjedan, prenose europski mediji

To su glavni elementi nacrta deklaracije koju će u petak usvojiti ministri unutarnjih poslova EU-a, prenosi u utorak EUobserver.

U tekstu na osam stranica, koji su Financial Times i Guardian dobili na uvid, navodi se da nedavni napadi u Francuskoj i Austriji ilustriraju „razmjere prijetnje od islamističkog terorizma” u Europi.

- OGLAS -

„Uspješna integracija imigranata s osjećajem pripadnosti i jednakosti od središnje je važnosti za socijalnu koheziju naših modernih pluralističkih i otvorenih društava”, ističe se u dokumentu.

„Integracija je dvosmjerna ulica: pružanje potpore, ali i očekivanje da se zauzvrat da više…To znači da se od migranata očekuje da poduzmu aktivan napor da se integriraju”, dodaje se.

- Advertisement -

Konkretno, to znači „učenje jezika zemlje primateljice, zarađivanje za život za sebe i svoju obitelj i podržavanje integracije vlastite djece”.

„Želimo osnažiti europske muslimane kao naše partnere u borbi protiv islamističkog ekstremizma, jer i oni su žrtve”, kaže se u dokumentu.

„Želimo ih podržati u njihovim nastojanjima da organiziraju svoju religiju neovisno o stranom miješanju”, dodaje se.

Iznosi se i akcijski plan za EU vlasti u cilju „promicanja zajedničkih vrijednosti i europskog načina života”.

To uključuje „razvoj zajedničkog jezika na europskoj razini, koji razlikuje islam od islamizma u smislu religijski motiviranog ekstremizma”.

Predviđaju se i „sankcije”, ističući da bi vlade država članica trebale moći poduzeti mjere protiv onih koji „uporno odbijaju integrirati se”.

Trebale bi također moći „poduzeti sustavne mjere u cilju sprječavanja radikalizacije”, uklanjanjem takvog sadržaja s interneta.

Trebale bi smanjiti javno financiranje „organizacijama koje podržavaju sadržaj koji se protivi integraciji”.

I trebale bi „razmotriti pitanje šifriranja podataka, kako bi nadležne vlasti mogle iskoristiti prikupljene digitalne dokaze”.

Deklaracija se bavi osjetljivim pitanjima, osobito povezujući muslimanske migrante s terorističkom prijetnjom, na što krajnje desni političari u EU upozoravaju već godinama.

Fraza „europski stil života” povezuje se s istim problemom, otkako je Europska komisija odredila da povjerenik za migracije Margaritis Schinas bude zadužen za „promicanje europskog načina života”.

Šifrirane aplikacije

Istodobno, države članice iznijele su više pojedinosti o svojem pristupu prema aplikacijama za razmjenu poruka koje su zaštićene enkripcijama, kao što su WhatsApp, Telegram i Signal, u posebnom „nacrtu rezolucije” na pet stranica, koju je dobio na uvid austrijski radio FM4, a koja bi trebala biti usvojena 25. studenoga.

U rezoluciji se navodi da bi za provedbu zakona tehnološke tvrtke koje stoje iza tih aplikacija trebale omogućiti vlastima način da zaobiđu njihove enkripcije, odnosno kodove koji onemogućuju uvid u komunikaciju.

„Nadležne vlasti moraju moći pristupiti podacima na zakonit i ciljan način”, navodi se u nacrtu rezolucije.

„Potencijalna tehnička rješenja morat će omogućiti vlastima da iskoriste svoje istražne ovlasti”, dodaje je.

„Provedba zakona sve više ovisi o pristupu elektroničkim dokazima radi učinkovite borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala, spolnog zlostavljanja djece… kao i raznih oblika kibernetičkog kriminala”, navodi se.

„Za nadležne vlasti, pristup elektroničkim dokazima nije samo ključan za uspješne istrage i prema tome privođenje kriminalaca pravdi nego i za zaštitu žrtvi i sigurnost”, nastavlja se.

U dokumentu se naglašava potreba „uravnoteženja tih interesa” s „temeljnim prvima” građana te „poštivanja načela legalnosti, transparentnosti, nužnosti i proporcionalnosti”.

Kritike

No neki lijevi zastupnici i zastupnici Europskog parlamenta nisu zadovoljni tim prijedlozima.

„Svatko tko pronađe stražnja vrata u moju kuću, može ući. Jednako vrijedi za stražnja vrata u softver… Predložena EU regulativa napad je na integritet digitalne infrastrukture i prema tome jako opasna”, kazala je za AP njemačka zastupnica Anke Domscheit-Berg.

To bi „otvorilo stražnja vrata hakerima, stranim špijunima”, dodao je njemački eurozastupnik Patrick Breyer.

Tekst o integraciji migranata pripremili su Francuska, Austrija i njemačko predsjedništvo EU-a.

Tekst o aplikacijama s enkripcijom pripremila je sama Njemačka, koja ima neke od najstrožih zakona u Europi za zaštitu privatnih podataka i općenito ne podržava miješanje vlade u privatni život, što je nasljeđe bivšeg komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj.

Europske deklaracije i rezolucije nisu pravno obvezujuće, ali pokazuju smjer za buduće zakone.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA