Evropska unija je saopćila da su razgovori o sankcionisanju Izraela trenutno obustavljeni kako bi se podržao krhak prekid vatre u Gazi, ali blok će zadržati opciju da reaguje ukoliko se situacija ponovo pogorša.
Ministrica vanjskih poslova EU, Kaja Kallas, u ponedjeljak je rekla da su ministri vanjskih poslova 27 država članica EU saglasni da nije pravi trenutak za pokretanje prijedloga o sankcionisanju ekstremističkih izraelskih ministara i obustavljanju preferencijalnih carina, što bi Izraelu godišnje koštalo procijenjenih 227 miliona eura.
“Ne uklanjamo ih s dnevnog reda, ali ni ne krećemo s njima, jer je situacija vrlo krhka,” rekla je Kallas nakon sastanka u Luksemburgu.
Dodala je i kratko objašnjenje zbog čega je blok donio ovaku odluku, ali i ostavila prostor za promjenu.
“Prekid vatre je promijenio kontekst. Međutim, osim ako ne vidimo stvarnu i trajnu promjenu na terenu, uključujući više pomoći koja stiže u Gazu, prijetnja sankcijama ostaje na stolu”, rekla je.
Zvaničnici EU su prije sastanka naglasili da žele zadržati pozitivan zamah nakon što je američki predsjednik Donald Trump 10. oktobra objavio prekid vatre.
I SAD i Izrael u ponedjeljak su rekli da prekid vatre i dalje važi, iako je Izrael pokrenuo napade u odgovoru na napade na svoje snage, pri čemu je ubijeno najmanje 45 stanovnika Gaze. Pomoć Gazi također je nastavljena nakon što je Izrael prethodno najavio privremenu obustavu.
Međutim, granični prijelaz u Rafahu i dalje je zatvoren. To je odgodilo očekivano ponovno pokretanje granične misije EU, koja je prvobitno trebala početi prošle sedmice. Misija uključuje 34 evropska instruktora iz devet država članica čiji je zadatak obučavati palestinsku graničnu policiju.
Misija je prvobitno uspostavljena 2005. godine, ali je zatvorena nakon što je Hamas preuzeo kontrolu nad enklavom dvije godine kasnije. Ponovo je djelovala kraće ove godine kako bi ograničen broj Gazanaca mogao napustiti Gazu radi medicinskog tretmana.
Hadja Lahbib, komesarka EU za humanitarnu pomoć, izrazila je frustraciju zbog spore dozvole za ulazak pomoći u Gazu. Govoreći za The National sa margine sastanka u Luksemburgu, Lahbib je rekla da bi bilo “rasipanje” ako 170.000 tona pomoći financirane od EU, koja čeka ulazak, ne bude dopušteno.
“Moramo u nekom trenutku prijeći od riječi na korištenje utjecaja. U suprotnom, osuđeni smo da budemo nemoćni i ovisni o drugim akterima, poput Sjedinjenih Američkih Država”, rekla je Lahbib.
“Više država smatralo je da nema prostora za usvajanje sankcija Izraelu”, rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky, čija je zemlja jedan od najbližih saveznika Izraela u EU.
Međutim, zemlje poput Španije i Irske insistirale su da sankcije ostanu opcija.
“Vjerujem da sankcije moraju biti zadržane u ovom trenutku. Još nismo postigli mnogo u pogledu ciljeva koje smo postavili. Tu je oslobađanje svih talaca. Tu je također i ulazak humanitarne pomoći,” rekao je španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.
Irski ministar vanjskih poslova Simon Harris pozvao je Evropu da zadrži sve opcije na stolu, istovremeno igrajući konstruktivnu ulogu u odnosima prema miru.
Razgovori o sankcijama prema Izraelu bili su težak proces među 27 država članica EU, koje su posljednje dvije godine duboko podijeljene o tome kako se nositi s izraelskim ratom u Gazi.
Nekoliko dana nakon što je Trump 10. oktobra objavio prekid vatre, glasnogovornica Evropske komisije Paula Pinho rekla je da promijenjeni kontekst može uticati na unutrašnje rasprave o sankcijama koje su bile predložene u septembru.
EU se nada da će Palestinska uprava moći ojačati svoju ulogu i preuzeti upravljanje Gazom. Kallas je rekla da želi imati mjesto za stolom tzv. Odbora za mir koji je Trump osnovao za enklavu.
Blok će se sastati 20. novembra na konferenciji donatora za Palestinsku upravu, rekla je EU-ova komesarka za Sredozemlje Dubravka Šuica u Luksemburgu.
Očekuje se da će arapske države biti pozvane. Egipat također narednog mjeseca organizira humanitarnu konferenciju uz podršku evropskih zemalja.
Na sastanku u Briselu razgovarat će se i o reformama PA, rekla je Šuica.
“Novac koji dajemo Palestinskoj upravi također je na neki način uvjetovan”, dodala je Suica. EU je glavni donator PA.
Pauza EU u pokretanju sankcija protiv Izraela kritizirana je od strane organizacija za ljudska prava, koje su ukazale na pregled EU iz jula, koji je pokazao da je Izrael zanemario svoje obaveze u pogledu ljudskih prava zajamčene ugovorom koji reguliše odnose EU-Izrael.
“Prekid vatre ili ne, ti očiti zločini i dalje traju i nisu u skladu sa klauzulom o ljudskim pravima u sporazumu, Umjesto da sada smanjuje pritisak, EU bi trebala djelovati na osnovu svojih nalaza, poštovati međunarodno pravo i okončati nekažnjivost koja potiče Izraelove prošle i tekuće zločine”, saopćila je organizacija Human Rights Watch.
Neke države EU su preduzele nacionalne mjere protiv Izraela zbog neuspjeha da se odluke donesu kolektivno. Nizozemska je nedavno postala peta država EU koja je rekla da će raditi na zabrani trgovine s okupiranim palestinskim teritorijama u skladu s mišljenjem Međunarodnog suda pravde iz jula 2024. Belgija, Irska, Španija i Slovenija donijele su slične objave.