Godine 2006., nakon mjesec dana brutalnog rata između Izraela i libanske militantne grupe Hezbollah, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno je izglasalo Rezoluciju za okončanje sukoba i otvaranje puta za trajnu sigurnost duž granice.
Iako je relativni mir trajao gotovo dvije decenije, uvjeti Rezolucije 1701 nisu bili potpuno provedeni. Sada, gotovo dvije decenije kasnije, pronalaženje načina za konačnu provedbu rezolucije ključno je za nagodbu koja je dovela do primirja u srijedu, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih država. Osvrt na značaj ovog međunarodnog dokumenta donosi Associated Press.
Krajem septembra, nakon gotovo godinu dana manjih sukoba, konflikt između Izraela i Hezbollaha prerastao je u rat i izraelsku kopnenu invaziju. Kako su izraelski avioni bombardirali duboko unutar Libana, a Hezbollah ispaljivao rakete dublje u sjeverni Izrael, zvaničnici UN-a i diplomati ponovo su se okrenuli rezoluciji iz 2006. godine, u pokušaju okončanja sukoba.
Godine duboko podijeljene politike i geopolitike koje dominiraju regijom zaustavile su značajan napredak u provedbi rezolucije, no međunarodna zajednica vjeruje da je Rezolucija 1701 još uvijek najperspektivniji put za dugoročnu stabilnost između Izraela i Libana.
Gotovo dvije decenije nakon posljednjeg sukoba između Izraela i Hezbollaha, Sjedinjene Države su predvodile posredničku diplomaTiju između Libana i Izraela kako bi se dogovorili o prijedlogu primirja koji je obnovio predanost rezoluciji – ovaj put s planom provedbe kako bi se pokušao oživjeti dokument.
Šta je UNSC Rezolucija 1701
Godine 2000., Izrael je povukao svoje snage s većeg dijela južnog Libana uz “Plavu liniju” koju je označio UN, a koja je razdvajala dvije zemlje i izraelski anektirane Golanske visoravni, a koje većina svijeta smatra okupiranim sirijskim teritorijem. UN-ove mirovne snage u Libanu, poznate kao UNIFIL, povećale su svoju prisutnost uz liniju povlačenja.
Rezolucija 1701 trebala je dovršiti povlačenje Izraela iz južnog Libana i osigurati da Hezbollah prijeđe na sjever rijeke Litani, držeći područje isključivo pod kontrolom Libanske vojske i mirovnih snaga UN-a.
Do 15.000 mirovnih trupa UN-a trebalo je pomoći u održavanju mira, vraćanju raseljenih Libanaca i osiguravanju područja uz Libansku vojsku. Cilj je bio dugoročna sigurnost, s naknadnim označavanjem kopnenih granica kako bi se riješili teritorijalni sporovi.
Rezolucija je također potvrdila prethodne koje pozivaju na razoružanje svih oružanih grupa u Libanu, uključujući Hezbollah.
“Donijeta je za određenu situaciju i kontekst”, rekao je Elias Hanna, bivši general Libanske vojske, za Associated Press. “Ali kako vrijeme prolazi, suština rezolucije počinje biti ispražnjena.”
Je li Rezolucija 1701 provedena?
Godinama su Liban i Izrael međusobno optuživali jedni druge za brojne povrede duž granice “napetosti”. Izrael je tvrdio da elitne snage Hezbollaha, Radwan, i rastući arsenal i dalje postoje te je optuživao grupu da koristi lokalnu ekološku organizaciju za špijuniranje vojnika. Liban se žalio na ulaske izraelskih vojnih aviona i brodova u libanski teritorij, čak i kada nije bilo aktivnog sukoba.
“UNIFIL-ov zadatak je polako erodirao kao i svaki drugi mirovni kontingent kojemu nije jasno definiran mandat”, rekao je Joseph Bahout, direktor Instituta Issam Fares za javnu politiku na Američkom univerzitetu u Beirutu. “Nemaju dopuštenje za inspekciju područja bez koordinacije s Libanskom vojskom.”
UNIFIL je godinama tražio da Izrael povuče snage s nekih teritorija sjeverno od granice, ali bez uspjeha. U trenutnom ratu, mirovna misija optužuje i Izrael i Hezbollah za ometanje i štetu njihovim snagama i infrastrukturi.
Sila Hezbollaha je rasla, kako u arsenalu, tako i kao politički faktor u libanskoj državi.
Ova grupa, koja uživa podršku Irana, bila je ključna u očuvanju vlasti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada kada su oružane opozicijske grupe pokušale srušiti njegov režim, te podržava grupe u Iraku i Jemenu, koje također imaju podršku Irana. Procjenjuje se da posjeduje 150.000 raketa i projektila, uključujući precizno navođene rakete usmjerene na Izrael, te je uvela dronove u svoj arsenal.
Hanna kaže da je Hezbollah “nešto što nikada prije nismo vidjeli kao nestatalnog aktera” s političkim i vojnim utjecajem.
Kako posrednici planiraju provesti 1701 gotovo dvije decenije kasnije?
Sigurnosni kabinet Izraela odobrio je sporazum o primirju u utorak navečer, prema Uredu premijera Benjamina Netanyahua. Primirje je započelo u 4.00 ujutro po lokalnom vremenu u srijedu.
Napori koje su predvodili SAD i Francuska za primirje između Izraela i Hezbollaha naglasili su da još uvijek smatraju rezoluciju ključnom. Gotovo godinu dana Washington promovira razne verzije dogovora koje bi postupno vodile prema njenoj punoj provedbi.
Međunarodni posrednici nadaju se da će, povećavajući finansijsku podršku Libanskoj vojsci — koja nije bila strana u ratu između Izraela i Hezbollaha — Liban moći rasporediti dodatnih šest hiljada vojnika južno od rijeke Litani kako bi pomogao u provedbi rezolucije. Prema sporazumu, međunarodni nadzorni odbor, na čelu s Sjedinjenim Državama, nadgledat će provedbu kako bi osigurao da povlačenja Hezbollaha i Izraela zaista budu realizirana. Nije potpuno jasno kako će odbor funkcionirati niti kako će se prijaviti i rješavati potencijalne povrede.
Sadašnji su uvjeti daleko kompliciraniji nego 2006. Neki su još uvijek skeptični u vezi s održivošću rezolucije, s obzirom na to da su političke stvarnosti i ravnoteža moći, kako u regiji tako i unutar Libana, drastično promijenjeni otad.
“Povezujete 1701 s hrpom drugih stvari”, rekao je Bahout. “Rezolucija je odraz ravnoteže moći i političkog konteksta.”
Sada, s primirjem na snazi, nadaju se da će Izrael i Liban moći započeti pregovore o označavanju svoje kopnene granice i razrješenju sporova na nekoliko tačaka uz “Plavu liniju” zbog dugoročne sigurnosti nakon decenija sukoba i napetosti.