Danas je u glavnom litvanskom gradu, Vilniusu, započeo dvodnevni NATO summit, a na kojem su lideri evropskih zemalja započeli razgovore o izazovima s kojima se suočava NATO alijansa.
U Litvaniji se nalazi i FACE reporterka, koja je saznala najnovije informacije o potencijalnom NATO djelovanju u Bosni i Hercegovini!
Zaboravlja li NATO Bosnu i Hercegovinu?
FACE ekipa prati ovaj summit u Vilniusu, a kako je javila naša reporterka s lica mjesta, fokus razgovora je na sedamnaestomjesečnom ratu koji bjesni u Ukrajini – tek smo mogli čuti pokoju riječ o zapadnom Balkanu.
Ipak, ova istočna država nije jedina koja se suočava sa sigurnosnim i bezbjedonosnim prijetnjama. I u Bosni i Hercegovini i na Kosovu vladaju ozbiljne državne krize, pa se s pravom postavlja pitanje hoće li opet „planuti bure baruta“.
Dodikovi ustavnopravni napadi na BiH – ozbiljan državni udar!
Naša je država odnedavno pod pojačanim napadima na ustavnopravnog karaktera, a koji dolaze iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta – RS.
Podsjećamo, Milorad Dodik i entitetski zvaničnici nedavno su donijeli Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika za našu državu, a prije nekoliko dana zvanično je objavljen i Ukaz predsjednika RS, Milorada Dodika, u „Službenom glasniku RS“.
FACE u Vilniusu: Hoće li NATO rasporediti svoje snage u BiH?
FACE je i prije početka dvodnevnog NATO summita poslao upit čelnicima ove alijanse, a odgovor je pristigao od glasnogovornice Oane Lungescu. Više o tome čitajte OVDJE.
Također, zabrinjavajuće su i izjave srbijanskog predsjednika, koji je nedavno izjavio da „očekuje pogoršanje u Bosni i Hercegovini nakon 12. ili 13. jula“ (nakon obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, op. a.).
FACE reporterka, koja boravi u glavnom litvanskom gradu i koja prati diplomatske razgovore lidera evropskih zemalja, upitala je čelnike NATO-a hoće li ovaj vojni savez rasporediti svoje snage na području Bosne i Hercegovine usljed secesionističkih htijenja predsjednika RS, Milorada Dodika. Također, našu novinarku je interesiralo postoje li „kritične tačke“ na kojima mogu izbiti sukobi i na kojima bi mogle biti raspoređene NATO trupe.
Neimenovani NATO zvaničnik u svom je javnom istupu bio prilično neodređen, pruživši generički profiliran odgovor. Ipak, poručio je da je ova vojna alijansa upoznata sa cjelokupnom situacijom na području zapadnog Balkana.
„Ne mogu predvidjeti šta će se desiti, ali znam da mi, NATO, pratimo situaciju u Bosni i Hercegovini te ćemo – u skladu s uvidom u situaciju – poduzeti određene korake. Dosad je vrlo jasno gdje smo; posvetili smo mnogo vremena posmatrajući stanje na području zapadnog Balkana, kako bismo stvorili jasnu sliku šta se dešava“, kazao je NATO zvaničnik za FACE.
„Snažno podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Također, nastavljamo podržavati sve reformske napore u toj zemlji, koji se postižu i kroz paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta, kao i kroz stalno djelovanje NATO štaba u Sarajevu. Valja napomenuti da NATO podržava i euroatlantske reforme i Misiju EUFOR-a u okviru aranžmana ‘Berlin +'“, kazao je zvaničnik NATO-a.
Napominjemo, na dvodnevnom NATO summitu u fokusu je Ukrajina, rat u ovoj državi i njeno potencijalno pridruživanje Alijansi. Također, donesena je i historijska odluka o pridruživanju Švedske NATO savezu, a čemu se prethodno protivila Turska. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je nakon razgovora sa predsjednikom Švedske vlade, Ulfom Kristerssonom, odustao od protivljenja pridruživanja NATO-u. Odluka je stigla sinoć, i to nakon višemjesečnog odgađanja ratifikacije članstva Švedske u NATO-u od strane Turske.