Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za „Face.ba“ piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
„Ukrajina je odala sjećanje na žrtve Holodomora 1932–1933. i masovne vještačke gladi 1921–1923 i 1946–1947. godine. 1932–1933. u Ukrajini je umrlo skoro sedam miliona ljudi. Četiri miliona od gladovanja i još tri miliona od srodnih bolesti zbog hronične pothranjenosti. Tokom gladi 1921–1923. u Ukrajini je umrlo 1,5 miliona ljudi, kao i jedan milion 1946–1947.
Ovo su strašni gubici za ukrajinsko stanovništvo. Holodomor 1932–1933. bio je čin genocida nad ukrajinskim narodom, koji je posebno organizirala Moskva kao centar totalitarne komunističke države. Rat Rusije protiv Ukrajine je također zasnovan na uništenju ukrajinskog naroda, što navodi cijeli svijet da shvati razmjere tragedije 1932–1933. 28 zemalja svijeta priznalo je Holodomor kao genocid nad ukrajinskim narodom.
Holodomor je također priznat kao genocid od strane Evropskog parlamenta, PSSE, UN-a, UNESCO-a, OSCE-a i niza drugih međunarodnih organizacija i udruženja. Rusija ne samo da zvanično negira genocidnu prirodu Holodomora, već ponovo pokušava da koristi glad kao oružje u modernom ratu protiv Ukrajine. Organizovanjem holodomora – genocida, komunističke vlasti su nastojale da konačno slome otpor Ukrajinaca, za šta su borili za 1918–1921.
Danas Rusija isto pokušava postići zračnim terorom i represijom na privremeno okupiranim teritorijama. Pretpostavka tragedije 1932–1933. bila je gubitak ukrajinske državnosti 1921. godine. Stoga je očuvanje državnog suvereniteta garancija da Moskva neće moći ostvariti svoje genocidne namjere nad Ukrajincima u 21. vijeku.
Da savremeni svijet, uglavnom iz zemalja globalnog juga, ne gladuje, u Kijevu je održan Treći međunarodni samit o sigurnosti hrane. Humanitarni program ‘Zrno iz Ukrajine’, koji je pokrenuo predsjednik Volodimir Zelenski u novembru 2022., bio je odgovor na pokušaje Rusije da pretvori glad u oružje na međunarodnom nivou blokiranjem ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda.
U sklopu ovog programa, Ukrajina je isporučila više od 286.000 tona pomoći u hrani ugroženim zemljama, spasivši dvadeset miliona ljudi od gladi. Na srednji rok, Ukrajina je u stanju da udvostruči obim poljoprivrednog izvoza i obezbijedi hranu za šeststo miliona ljudi širom svijeta. Ukrajina, koja je u 20. vijeku doživjela Holodomor – genocid, danas je jedan od najvećih svjetskih donatora sigurnosti hrane.
U međuvremenu, do kraja 2024. Međunarodna koalicija dronova izdvojit će 1,8 milijardi eura za podršku Ukrajini. Koalicija dronova pokrenuta je u februaru 2024. kao platforma za unapređenje industrije dronova. Cilj koalicije je da proširi industrijsku proizvodnju FPV dronova na Zapadu i u Ukrajini kako bi Oružane snage dobile asimetričnu tehnološku prednost nad neprijateljem.
Lideri koalicije su Letonija i Velika Britanija, a ona generalno objedinjuje sedamnaest zemalja svijeta. Generalno, do kraja 2024. Ukrajina će izdvojiti, uključujući stranu pomoć, do pet milijardi dolara za vlastitu proizvodnju dronova. Danas Ukrajina može proizvesti četiri miliona dronova godišnje. Litvanija je odlučila izdvojiti dodatnih deset mil. eura za ukrajinsku proizvodnju dronova velikog dometa.
Osim toga, Ukrajinska vojska je stavila na raspolaganje nove američke bespilotne letjelice koje su već testirane na frontu. Neki strani stručnjaci tvrde da ovi dronovi ‘mogu promijeniti tok rata’. Riječ je o dronovima presretačima koje su razvile dvije vodeće američke tehnološke kompanije — IronNet i Astrion.
Njihova tehnologija protiv bespilotnih letjelica pokazala je veliki potencijal za borbu protiv bespilotnih letjelica u stvarnim borbenim situacijama i poboljšala inteligenciju na bojnom polju. Autostoper je brzi dron presretač na električni pogon dizajniran da uništi neprijateljske dronove, kao što je iranski Shahed. Isplativiji je od konvencionalnih sistema protuzračne odbrane.
Američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa da izdvoji dodatnih 24 milijarde dolara za podršku Ukrajini. Planirano je da šesnaest milijardi bude usmjereno na obnavljanje američkih zaliha oružja prebačenog u Kijev, a osam milijardi dolara na ugovore Pentagona sa kompanijama za isporuku oružja Ukrajini.
Bijela kuća je predložila da se inicijativa uključi u rezoluciju Kongresa kako bi se spriječila mogučnost finansijskog zatvaranja koje se očekuje sljedećeg mjeseca. Međutim, neki predstavnici Republikanske stranke već su iznijeli kritike na takav zahtjev. Nedavno je Joe Biden odlučio otpisati 4,7 milijardi dolara kredita Ukrajini.
Američko ministarstvo odbrane objavilo je da će Ukrajina dobivati pakete vojne pomoći gotovo svake sedmice do sredine januara 2025. Time Washington želi imati vremena da prebaci vojnu imovinu u preostale fondove prije kraja mandata D. Bidena. Državni sekretar Blinken je također naveo da će SAD pokušati učiniti sve kako bi osigurale da Ukrajina ima priliku da nastavi borbu 2025. godine.
Istovremeno, Norveška će povećati svoju finansijsku podršku Ukrajini na oko 2,7 milijardi dolara 2025. godine. Ovo je najavio premijer Norveške Jonas Har Støre. Premijerka Danske Matt Frederiksen je tokom posjete Kijevu najavila novu pomoć Ukrajini u iznosu od 130 miliona eura za ukrajinsku odbrambenu industriju. M. Frederiksen je podsjetila da je Danska, u okviru bilateralnih sigurnosnih sporazuma, izdvojila osam milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini do 2028. godine.
‘Danska nepokolebljivo podržava Ukrajinu i zna da Ukrajina mora pobijediti u ovom ratu’, rekla je ona.
Prema riječima premijerke, ishod rata će odrediti budućnost ne samo Ukrajine, već i Evrope. Ona je rekla da Putin ne napada samo Ukrajinu, već želi i da uzdrma demokratije širom svijeta, posebno zahvaljujući podršci DNRK, Irana i Kine.“