Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o trenutnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
Ruska Federacija krši Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima. Poljski portal RMF24 izvijestio je da Ruska ambasada, uprkos odgovarajućem apelu Poljskog ministarstva vanjskih poslova, odbija napustiti zgradu konzulata u Gdanjsku, čime se krši niz članova Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima.
Dana 19. decembra 2025. godine, poljski ministar vanjskih poslova, Radosław Sikorski, objavio je odluku o opozivu dozvole za rad ruskog konzulata u Gdanjsku. Na zahtjev Poljskog ministarstva vanjskih poslova, konzulat je trebao biti zatvoren do ponoći 23. decembra 2025. godine, a zaposleni su bili obavezni napustiti teritoriju Poljske.
Rusija je odbila napustiti prostorije, obavijestivši poljsku stranu da će u zgradi konzulata ostati administrativni i tehnički službenik. Poljska strana navodi da ruska strana nije plaćala zakupninu za korištenje zgrade još od 2013. godine, uprkos relevantnim zahtjevima i obavještenjima poljskih vlasti.
Poljska je odlučila zatvoriti ruski konzulat u Gdanjsku kao odgovor na dvije željezničke sabotaže između Lublina i Varšave. Rusija je time prekršila osnovne principe Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima – posebno obavezu poštovanja zakona države prijema i procedure za prestanak rada diplomatskih misija.
Ovim postupkom rusko rukovodstvo još jednom pokazuje nepoštovanje normi međunarodnog prava i međunarodnih konvencija čija je Ruska Federacija potpisnica, a posebno nepoštovanje Poljske i njenog naroda. Rusija također krši princip dobrovoljnog izvršenja odluka koje se odnose na diplomatsku i konzularnu imovinu.
Odluka o zatvaranju konzulata predstavlja legitiman čin. Ukoliko je zgrada prešla u vlasništvo ili nadležnost poljske države, svako odbijanje ruske strane da napusti prostorije predstavlja kršenje osnovnih principa diplomatskog poretka i međunarodnog prava, posebno norme o prestanku funkcija diplomatske misije nakon odluke države domaćina. Diplomatske i konzularne prostorije moraju biti vraćene nakon zatvaranja misije ili povlačenja pristanka države domaćina na njihovo korištenje. Kašnjenje u ovom procesu može se smatrati nepoštovanjem suvereniteta Poljske. Time Rusija pokazuje da sebe smatra iznad zakona zemlje domaćina.
Financial Times je objavio intervju sa zapovjednikom Kraljevske mornarice, generalom Gwynneom Jenkinsom, koji je izjavio da je elitna jedinica ruskih podmorničara spremna koristiti dubokomorska vozila sposobna nanijeti fizičku štetu najvažnijim podvodnim kablovima i cjevovodima u Velikoj Britaniji.
Prema Jenkinsovim riječima, Moskva ponovo ulaže u Glavnu direkciju za dubokomorska istraživanja (GUGI), a Ujedinjeno Kraljevstvo ne može ignorisati prijetnju koju predstavljaju napredne ruske podvodne sposobnosti. Kako je naveo, GUGI može upravljati podmorskim aparatima na ekstremnim dubinama, što Moskvi daje mogućnost da pribjegne fizičkim mjerama „ukoliko to odluči“.
Glavna direkcija za dubokomorska istraživanja (GUGI) predstavlja tajnu jedinicu Ruskog ministarstva odbrane koja se bavi dubokomorskim istraživanjima i specijalnim operacijama. Na raspolaganju ima izviđačke brodove i podvodna vozila sposobna za djelovanje na ekstremnim dubinama, izvan dosega konvencionalnih podmornica.
Glavni zadaci GUGI-ja uključuju istraživanje okeanskih dubina, instaliranje ili uklanjanje opreme te potencijalnu sabotažu kritične pomorske infrastrukture. Zapadni stručnjaci smatraju da bi se ove sposobnosti mogle koristiti za oštećenje ili presretanje podataka iz transatlantskih kablova koji omogućavaju globalni internet i međunarodne finansijske transakcije.
Sredinom novembra 2025. godine posada ruskog izviđačkog broda Jantar, koji je dio GUGI-ja, koristila je lasere protiv pilota britanskih aviona poslanih da prate plovilo. Tom prilikom britanski ministar odbrane John Healey izjavio je da su pripremljene „vojne opcije“ ukoliko bi ruski izviđački brod Jantar predstavljao prijetnju.
Rusija podvodnu infrastrukturu vidi kao slabu tačku Zapada, s obzirom na to da podmorski kablovi osiguravaju većinu međunarodnih komunikacija i finansijskih transakcija. Oštećenje ovih sistema moglo bi izazvati ozbiljne poremećaje u radu banaka, državnih institucija i medija.
Za Moskvu je to način vršenja pritiska bez direktne vojne konfrontacije, uz zadržavanje mogućnosti poricanja odgovornosti. Nastavak ulaganja u GUGI ukazuje na nastojanje Rusije da ojača svoju poziciju u provođenju operacija na velikim dubinama.
U kontekstu iscrpljivanja resursa u ratu protiv Ukrajine, Moskva može iskoristiti ovakve kapacitete kako bi demonstrirala tehničke sposobnosti i zastrašila protivnike. Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države više puta su upozoravale da bi Rusija mogla pribjeći sabotaži podvodnih kablova i cjevovoda, postavljanjem eksploziva na njihove spojeve ili korištenjem drugih oblika „fizičkog utjecaja“.
Takve operacije smatraju se dijelom hibridnog rata, u kojem se vojni i tehnološki alati kombinuju s informacijskim pritiskom. Njihov cilj je destabilizacija društava, potkopavanje povjerenja u državne institucije i stvaranje atmosfere neizvjesnosti.
GUGI obavlja i obavještajne zadatke, uključujući instaliranje opreme za praćenje i prikupljanje podataka iz podmorskih kablova, čime Moskva dolazi do povjerljivih informacija. Aktivnosti ove jedinice izazivaju ozbiljnu zabrinutost unutar NATO-a, a saveznici GUGI smatraju jednim od najopasnijih instrumenata ruske hibridne strategije.
Aktiviranje GUGI-ja ukazuje na to da se Rusija priprema za dugoročnu konfrontaciju sa Zapadom, u kojoj će napadi na kritičnu infrastrukturu imati ključnu ulogu. Podmorski kablovi i cjevovodi postaju instrument strateške ucjene. Čak i sama prijetnja njihovim oštećenjem prisiljava zapadne države na velika ulaganja u nadzor i zaštitu, što ide u prilog Moskvi.
Associated Press, pozivajući se na obavještajne podatke dvije države članice NATO-a, izvijestio je da Rusija razvija oružje za napad na sistem Starlink, koristeći oblake metalnih kuglica ispaljenih sa satelita. Riječ je o oružju „područnog djelovanja“, koje bi u orbiti stvaralo oblake stotina hiljada metalnih kuglica, sposobnih da istovremeno onesposobe više satelita.
Istovremeno, takav sistem mogao bi nanijeti ozbiljnu štetu i drugim orbitalnim objektima. Analitičari sumnjaju da bi se ovakvo oružje moglo koristiti bez izazivanja nekontroliranog haosa u svemiru, jer bi moglo utjecati na hiljade satelita različitih kompanija i država, uključujući samu Rusiju i njenog saveznika Kinu.
Moskva Starlink smatra ozbiljnom prijetnjom, s obzirom na to da su hiljade satelita u niskoj orbiti odigrale ključnu ulogu u djelovanju Oružanih snaga Ukrajine tokom ruske invazije velikih razmjera, koja traje već četiri godine. Ukrajinske oružane snage koriste Starlink za brzu internet-komunikaciju na ratištu, ciljanje i druge vojne potrebe, ali i u situacijama kada ruski napadi narušavaju klasične komunikacijske sisteme.
Ruski zvaničnici su više puta upozoravali da bi komercijalni sateliti koji služe ukrajinskoj vojsci mogli postati legitimne mete.
Metalne kuglice koje Rusija planira koristiti bile bi toliko male da bi ih bilo gotovo nemoguće detektovati postojećim sistemima za praćenje svemira. To predstavlja ozbiljan izazov za međunarodnu sigurnost, jer bi napad mogao ostati neprimijećen sve dok sateliti ne budu oštećeni. Nemogućnost brzog utvrđivanja izvora prijetnje dodatno otežava odgovornost počinilaca.
Na taj način Rusija dobija sredstvo tajnog pritiska koje se može koristiti u hibridnim sukobima. Samo postojanje ovakvog sistema stvara potencijal za ucjenu država NATO-a i drugih zemalja, čak i bez njegove stvarne upotrebe. Time se stvara atmosfera neizvjesnosti u kojoj države moraju računati na rizik i bez otvorenog napada.
Upotreba oblaka metalnih peleta kao oružja nosi rizik za hiljade drugih satelita u orbiti, koji pripadaju različitim državama i kompanijama. Takav scenarij mogao bi imati globalne posljedice, ugroziti civilne i vojne komunikacijske i navigacijske sisteme te izazvati međunarodnu krizu. Militarizacija svemira postaje sve izraženija, jer Rusija razvija sisteme sposobne za napade na satelite, čime se svemir sve više pretvara iz prostora naučne saradnje u arenu strateške konfrontacije.