Nakon što je Turska prije nekoliko godina tražila da joj se izruče državljani te zemlje koji žive u Bosni i Hercegovini, a što je odbio Sud BiH, posljednji je zahtjev da se za deset osoba ukinu boravišne dozvole, jer im je Turska poništila pasoše.Službi za poslove sa strancima BiH ovaj je zahtjev stigao sredinom godine, iz Ambasade Turske u BiH.
Cijeli slučaj je pokrenut nakon što je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan, u maju 2018. tokom susreta s članovima Predsjedništva BiH, zatražio da se ti državljani izruče jer se navodno radi o licima koje ova zemlja sumnjiči kao pripadnike pokreta FETO za učešće u državnom udaru 2016. godine.
Zbog toga, turski državljani nastanjeni u Bosni i Hercegovini su pokrenuli sudski spor, koji i dalje traje, zahtijevajući od Bosne i Hercegovine da ponište odluku Službe za poslove sa strancima BiH.
Ovo nije prvi put da Turska traži izručenje svojih državljana, zvaničnim ili nezvaničnim kanalima, za koje sumnja da su dio organizacije Feto, Fetulaha Gulena, koju Turska smatra terorističkom.
Analitičari, ali i advokati u izjavama za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju da se ovdje mora raditi o pravnoj, a ne političkoj bici.
Naime, Sud BiH u ranijim postupcima je presudio da organizacija FETO nije na zvaničnoj listi terorističkih organizacija UN, te da ne postoje osnovi za izručenje turskih državljana iz BiH po osnovu njihove navodne pripadnosti toj organizaciji.
Otpor prema Erdoanovim neprijateljima
Advokatica Senka Nožica dio je tima koji zastupa osam osoba kojima je Služba za poslove sa strancima BiH ukinula boravišne dozvole i koji pravdu traže pred Sudom BiH.
“U tom predmetu smo do sada imali četiri rješenja i sva prvostepena rješenja su bila od Ministarstva sigurnosti da im se ukida boravišna dozvola. Međutim, u tri slučaja smo pokrenuli upravni spor pred Sudom BiH. U sva tri slučaja je donesena privremena mjera kojom se odgađa izvršenje tog rješenja do okončanja upravnog spora. U četvrtom, po našoj žalbi je Ministarstvo ukinulo prvostepeno rješenje i potvrdilo ono što smo i mi tvrdili, a to je da ne postoje dokazi da je njima državljanstvo ukinuto ili oduzeto”, navodi Nožica.
U Bosni i Hercegovini, u političkom smislu, postoji svojevrsni otpor prema onima koje je Erdoan označio kao neprijatelje.
Gradsko vijeće Sarajeva poništilo je odluku da se plaketa Grada iz oblasti obrazovanja za 2016. dodijeli Aliju Lafcioluu, profesoru tadašnjih Bosna Sema obrazovnih institucija, pod obrazloženjem da bi uručenje bilo štetno po dobre i prijateljske odnose sa Turskom.
I nadarenim i nagrađivanim učenicima tih obrazovnih institucija Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke uskratilo je priznanja, a povučena je i odluka da se nobelovcu Orhanu Pamuku ne dodijeli nagrada počasnog građanina Sarajeva.
Svoj protest i u slučaju Lafciolua, ali i Pamuka su iskazali i brojni bh umjetnici i profesori ocijenivši da je BiH dužna da poštuje prava i slobode i ne posustaje pod pritiscima.
‘Ovo se ne smije raditi’
I bivši bh. diplomata Slobodan Šoja smatra kako ovakve pritiske, kakvi očigledno postoje u BiH, ne smije dozvoliti.
“Ovo se niti može niti smije raditi, a jedna suverena zemlja ne smije sebi ni pod razno takvo nešto dozvoliti, ako želi biti suverena zemlja, naravno. Ukoliko ne želi, a ja imam osjećaj da niko od naših lidera ni jednih, ni drugih, a ni trećih to ne želi, jer žele da ostanemo samo čista podanička zemlja. Dakle, mi se klanjamo i padamo ničice i jednima i drugima i trima, i sa lijeve, i sa desne strane, i sa Istoka, i sa Zapada, i nažalost, stvari su i tu kristalno jasne. U pravu postoji izraz ‘vis majo'r, odnosno viša sila i našem slučaju to se može prevesti kao viša sila koja dolazi iz Ankare”, ocjenjuje Šoja.
Iako su u pitanju dva različita slučaja, odnosno u jednom je poslat zahtjev za izručenje, dok se u drugom radi o ukidanju dozvole jer im je pasoš proglašen nevažećim, Nožica smatra kako će BiH da postupi kao demokratska pravna države.
“Ja sam duboko uvjerena da je BiH pravna država i da ona neće dozvoliti bilo kakve eventualne političke pritiske i uraditi nešto nezakonito. Vjerujem u pravnu državu i u našim se predmetima to tako i pokazalo, zato što smo mi imali veliku školu, a to je Alžirska grupa kada je država postupilo protivno procedurama koje su predviđene zakonima BiH. Mislim da smo svi svjesni da je tu napravljena velika greška. Dakle, ja sam ubijeđena bez obzira na politički interes i na to što Turska država nastoji iz sebi znanih razloga da određenim ljudima uskrati boravak, i da se oni vrate u Tursku, ubijeđena sam da BiH to neće dozvoliti”, uvjerena je Nožica.
Imperativ za BiH u ovim slučajevima moraju biti ljudska prava, smatra i Hamza Višća iz Centra za sigurnosne studije.
“Niko nije posebno razmišljao šta dalje s tim ljudima. Oni su došli ovdje, uklopili se u sistem i ljudi rade svoj posao kvalitetno. E, sada što se političke želje sa Bosfora šire ka ovamo, a želje nekih s ove strane da udovolje podudaraju, pitanje je nad kojim se treba zamisliti. Vrijeme je da razlučimo šta je prijateljstvo, a šta poštivanje ljudskih prava. To može ići zajedno, ali ne jedno nauštrb drugog”, poručuje Višća.
Ukoliko bi postupila po Erdoanovom zahtjevu Bosna i Hercegovina bi se mogla naći u istoj situaciji u kojoj se našla i Moldavija koja je deportovala šest turskih državljana, mahom učitelja u školama koje je Erdoan smatrao dijelom Hizmetovih organizacija.
Naime, presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju poznatom kao Ozdil i ostali protiv Moldavije, u junu 2019. je utvrđeno da je Moldavija deportacijom tih ljudi prekršila ljudska prava.