Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
“Donald Trump je zvanično postao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država 20. januara. Predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je Trumpu na njegovoj inauguraciji i naglasio da ‘moramo djelovati zajedno kako bi ovaj vijek bio uspješan za demokratije’.
Jačanje američkog vodstva neraskidivo je povezano sa postizanjem pouzdanog i pravednog mira u Ukrajini. Princip ‘mir kroz snagu je efikasan način za obuzdavanje agresivnih diktatorskih režima’. Iako je Putin izjavio da je Moskva otvorena za ‘dijalog’ sa novom američkom administracijom, postupci Rusije ne ukazuju na njenu spremnost za poštenu diplomatiju. Kijev je uvjeren da će Sjedinjene Države i dalje biti pouzdan partner Ukrajini.
Američki predsjednik Donald Trump je odmah nakon inauguracije rekao da lider Kremlja, Vladimir Putin, ‘uništava’ Rusiju odbijanjem da sklopi dogovor o okončanju rata u Ukrajini, dodajući da bi uskoro mogao razgovarati s Putinom, bez davanja određenog vremenskog okvira.
‘Mislim da će Rusija imati velikih problema… Većina ljudi je mislila da će rat biti gotov za nedjelju dana… Mislim da bi Putin bio veoma sretan da je završio ovaj rat’, rekao je Trump novinarima.
On je podsjetio da rat traje već tri godine i da su Rusi izgubili skoro milion vojnika na frontu. Direktan razgovor sa ruskim diktatorom označio bi oštar prekid sa pristupom Joea Bidena, koji s Putinom nije razgovarao skoro tri godine, piše CNN. Zauzvrat, Trump to vidi drugačije. On smatra da je direktan angažman sa Putinom upravo ono što je potrebno za pronalaženje rješenja koje će okončati rat.
Nekoliko sati prije Trumpove inauguracije, Putin je održao sastanak sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti Rusije. Čestitao je Trumpu i izrazio spremnost da se uključi u ‘ravnopravan i uzajamno poštovan dijalog’ sa njegovom administracijom… a diktator je također spreman razgovarati o mirnom rješenju ukrajinskog sukoba.
‘Ovdje je najvažnije otkloniti osnovne uzroke krize, o čemu smo mnogo puta govorili’, rekao je šef Kremlja.
Putin i Lavrov su nekoliko puta isticali da Moskva nije spremna na kompromis i promjenu svojih zahtjeva, uključujući neutralni status Ukrajine, ograničenja veličine Ukrajinske vojske, smjenu aktuelne vlade i opredjeljenje Ukrajine da neće ući u NATO.
Zvanični Kijev je upozorio Trumpov tim da će prisiljavanje Ukrajine da pregovara sa agresorskom zemljom Rusijom prije nego što Ukrajinske oružane snage preuzmu inicijativu na bojnom polju imati katastrofalne posljedice, piše britanski The Telegraph.
Neuspjeh natjerati ruskog diktatora Vladimira Putina da ‘osjeti bol’ prije potencijalnih pregovora će ga ohrabriti, oslabiti poziciju Ukrajine i zadati udarac ugledu i interesima Zapada.
Predsjednik Emmanuel Macron je tokom tradicionalnog govora francuskim oružanim snagama izjavio da se ‘rat neće završiti sutra ili prekosutra’.
‘Današnji izazov je dati Ukrajini priliku da stoji na svom terenu i uđe u sve buduće pregovore sa pozicije snage. Izazov sutra, kada borbe prestanu, bit će dati Ukrajini garancije protiv bilo kakvog povratka u rat na njenoj teritoriji, kao i garancije naše sigurnosti’, kazao je Macron.
Istovremeno, njemački kancelar Olaf Scholz ne očekuje smanjenje pomoći Ukrajini iz Sjedinjenih Država dolaskom na vlast 47. američkog predsjednika Donalda Trumpa. Scholz je rekao da ‘ne očekuje bilo kakvo trenutno smanjenje američke podrške Ukrajini u bliskoj budućnosti’.
‘Vidjet ćemo šta će se desiti na duge staze’, rekao je.
Kancelar je svoj stav opravdao rekavši da Donald Tramp namjerava da pronađe načine za rješavanje sukoba u bliskoj budućnosti. Istovremeno, Olaf Sholz je naglasio da kraj rata, koji Rusija vodi protiv Ukrajine, ne bi trebalo da se završi preko glava Ukrajinaca i Evropljana.
Pritom, Marko Rubio, koga je Senat SAD jednoglasno potvrdio za američkog državnog sekretara 20. januara, rekao je da će rješavanje rata između Rusije i Ukrajine zahtijevati kompromise od obiju strana. Istovremeno, on je naglasio da je Rusija agresor u ovom sukobu, ali još ne može navesti konkretne uvjete za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Strane koje ne mogu da ostvare svoje maksimalne ciljeve moraju biti spremne na ustupke. Istovremeno, državni sekretar se suzdržao od davanja pojedinosti u vezi sa mogućim ustupcima od strane Ukrajine.
‘Nećemo preći na razgovore o detaljima pregovora. Ova pitanja treba rješavati diplomatskim putem, a ne javno. Konačne odluke o tome na šta će se dogovoriti donijet će same zemlje učesnice: i Ukrajinci i Rusi’, dodao je on.
Na pitanje o vjerovatnom vremenu prekida vatre u Ukrajini, Rubio je odgovorio: ‘Ovo će biti prioritet za predsjednika SAD, tako da će proces početi gotovo odmah.’
Postoji nada da američka strana razumije da bi ustupci zemlje agresora i države koja je pretrpjela ruski napad trebali biti potpuno drugačije prirode. Ako ruski razbojnik napadne prolaznika i uzme mu novčanik, ali ne može da ga ubije, to ne znači da žrtva treba da prihvati ono što je izgubila samo zato što je živa. To bi bilo nešto novo u ugovornim i pravnim odnosima. Ustupak žrtve može biti odbijanje da se traži stroga kazna za razbojnika i isplata naknade za napad, ali ne i legalizacija ukradenih sredstava i oslobađanje zločinca.
Bivši specijalni predstavnik SAD za Ukrajinu tokom prvog predsjedavanja D. Trumpa, Kurt Walker, izjavio je na samitu u Davosu da Washington uopće ne bi trebao pregovarati s Rusijom. Umjesto toga, američki lider bi trebao pokazati snagu i zaustaviti borbe.
Walker je napomenuo da je na jednom od sastanaka sa timom novog američkog predsjednika napomenuo da Putin neće pošteno pregovarati, pa pregovori s njim nemaju smisla. Prema njegovom mišljenju, D. Trump treba jednostavno prekinuti rat, pokazati snagu i zaustaviti borbe.
‘Oni nemaju pravo glasa na referendumu u Hersonu. Oni nemaju pravo odlučivati hoće li Ukrajina biti članica NATO-a. Samo nemojte razgovarati o tim stvarima. Uvjerite Putina da smo sposobni spriječiti ga da pobijedi’, pozvao je Walker Donalda Trumpa.
U jednom od svojih prvih dekreta nakon preuzimanja dužnosti, američki predsjednik je obustavio pomoć svim drugim državama i organizacijama.
U tom kontekstu, postavlja se pitanje ugrožava li to Ukrajinu, koja je od 2022. godine od Sjedinjenih Država dobila 66,5 milijardi dolara pomoći za oružje. U naredbi se navodi da sva Vladina odjeljenja i agencije odgovorne za programe razvojne pomoći SAD moraju obustaviti nove obaveze i plaćanja na devedeset dana.
Odluka o nastavku isplata bit će donesena tek nakon što se izvrši revizija programa kako bi se provjerila njihova usklađenost sa interesima SAD, a njihova sudbina će zavisiti od odluke državnog sekretara.
Američki programi razvojne pomoći su zasebna vrsta pomoći koja podržava ekonomski, društveni i politički razvoj država i društava.
U terminologiji Američke vlade, pomoć u oružju Ukrajini klasifikovana je kao bezbjednosna pomoć, koju Trumpova izvršna naredba, po svemu sudeći, ne dotiče. Ali to bi moglo utjecati na bilo koju drugu vrstu pomoći. Konkretno, onu koju Ukrajina dobija preko USAID-a, uključujući i za obnovu oštećene infrastrukture.
Istovremeno, situacija sa američkom pomoći Ukrajini trenutno je upitna. Stoga bivši američki ambasador i analitičar Atlantskog vijeća, John Herbst, smatra da bi Donald Trump kao predsjednik trebao nastaviti pružati američku pomoć Ukrajini.
‘To bi mogao biti zajam, ali bi morao uključivati moderno oružje, uključujući armijske taktičke raketne sisteme dugog dometa (ATACMS) i borbene avione F-16, ali možda i nešto više’, napomenuo je Herbst.
To će, kako je naglasio, garantovati da ruski lider Putin razumije da nastavak njegove agresije ‘neće dovesti do stjecanja dodatnih teritorija’. Ovaj pristup bi pomogao u stvaranju održivog mira i ‘mogao bi Trumpu donijeti Nobelovu nagradu za mir’.”