„Huti“ su osvajanjem cijele jemenske obale Crvenog mora i dolaskom do ključnog plovnog prolaza Bab el-Mandeb dodatno eskalirali sukob sa Saudijskom Arabijom i Izraelom.
Ovim napretkom nanesen je težak udarac Jemenskoj vladi koju podržava Saudijska Arabija. Analitičari ovaj razvoj događaja ocjenjuju kao jedan od najznačajnijih pomaka u regiji otkako su SAD i Izrael u februaru objavili rat Iranu.
Korijeni sukoba „Huta“ i Rijada sežu u 2004. godinu, kada je pokret Ansar Allah prvi put digao oružje protiv tadašnjeg jemenskog predsjednika Alija Abdulaha Saleha. „Huti“ su tada optuživali Saudijsku Arabiju da finansira i usmjerava obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada.
Nakon što su 2014. godine, koristeći val nezadovoljstva zbog korupcije, zauzeli glavni grad Sanu i prisilili predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija ušla je u rat na čelu koalicije arapskih država.
Zvanični cilj intervencije bio je vraćanje međunarodno priznate vlade na vlast. Među razlozima za intervenciju bili su i strah od iranskog uporišta na južnoj granici te nastojanje da se osigura nadzor nad Bab el-Mandebom, važnim pomorskim koridorom.
Rat je, uprkos primirju iz 2022. godine, ostao neriješen gotovo cijelu deceniju, a posljednja eskalacija predstavlja njegovu novu i intenzivniju fazu.
Obalu osvojili za osamnaest sati
Sukob „Huta“ s Izraelom ima drugačije korijene. Pokret je još od osnivanja tokom devedesetih usvojio parolu poznatu kao „al-Sarkha“ („Krik“), koja je postala dio njegove antiameričke i antiizraelske ideologije povezane s iranskom revolucionarnom retorikom. Do 2023. godine ta parola uglavnom je imala simboličku ulogu.
To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. „Huti“ su počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom gradu Ejlatu te napadati brodove u Crvenom moru, navodeći da to čine u znak solidarnosti s Gazom.
Tokom narednih mjeseci izveli su više napada, uključujući i napad projektilom na Tel Aviv, dok su druge projektile presrele izraelske, američke i francuske protuzračne snage.
Primirje u Gazi u oktobru 2025. godine privremeno je smirilo napade, ali su nove borbe između Izraela i Irana dovele do ponovne eskalacije. „Huti“ su u junu obnovili blokadu brodova povezanih s Izraelom.
Time je jemenski sukob dodatno uvučen u širi regionalni rat.
Oružje promijenilo odnos snaga
Dva fronta danas su sve više povezana. Prema navodima analitičara, iskustvo stečeno tokom sukoba s Izraelom i napada na brodove u Crvenom moru, kao i pristup balističkim projektilima i dronovima uz iransku podršku, omogućili su „Hutima“ jačanje vojnih sposobnosti.
Analitičar Mohamad Elmasri s Doha Institutea ocijenio je da je riječ o borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina, navodeći da im je pristup iranskom oružju omogućio razvoj značajnog arsenala.
Strateški značaj Bab el-Mandeba
Bab el-Mandeb jedan je od ključnih pomorskih prolaza između Crvenog mora i Adenskog zaljeva. Njegov značaj dodatno je porastao zbog poremećaja u saobraćaju kroz Hormuški moreuz.
Saudijska Arabija je povećala kapacitet naftovoda koji sirovu naftu prebacuje s polja Abkak do luke Janbu na Crvenom moru.
Zbog straha od napada, pomorski saobraćaj kroz Bab el-Mandeb posljednjih mjeseci je značajno smanjen, dok brodari sve češće biraju alternativne rute.
Najnovija eskalacija već je izazvala reakcije na tržištu nafte. Analitičarka RBC Capital Marketsa Helima Kroft upozorila je da bi ozbiljno ugrožavanje pomorskog saobraćaja kroz Bab el-Mandeb moglo dodatno povećati cijene nafte.
Pojedine investicijske banke također predviđaju mogućnost snažnijeg rasta cijena ukoliko se sukob produži.
Teheran zadovoljan ishodom
Za Iran ovakav razvoj događaja ima veliki strateški značaj.
Alam Saleh, profesor međunarodnih odnosa na Australskom nacionalnom univerzitetu, ocijenio je da Iran time dobija dodatnu polugu utjecaja na globalne cijene nafte i energetsku sigurnost.
Andreas Krig, vanredni profesor na londonskom King's Collegeu, upozorio je, međutim, da bi dugoročno održavanje kontrole nad osvojenim područjima moglo predstavljati veliki izazov za „Hute“.
Saudijska Arabija nastavlja napade na područja pod kontrolom „Huta“, ali zasad nema naznaka da su ti udari doveli do značajnijeg povlačenja njihovih snaga.
Prema navodima izvora, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman tražio je od američkog predsjednika Donalda Trumpa direktne američke zračne udare na „Hute“, ali je Washington umjesto toga ponudio obavještajnu podršku.
Razvoj situacije oko Bab el-Mandeba tako bi mogao imati posljedice koje daleko nadilaze granice Jemena, posebno ako dođe do daljnjeg poremećaja pomorskog saobraćaja i snabdijevanja energentima.