Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) prijavila je Iran Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija zbog nepoštivanja obaveza u vezi s nuklearnim programom i nesaradnje s inspektorima Agencije.
To je prvi put u posljednjih 20 godina da je Upravni odbor IAEA-e poduzeo takav korak protiv Irana, javlja Associated Press.
Rezoluciju su predložile Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, a za nju su glasale 23 od 35 članica Upravnog odbora IAEA-e. Protiv su glasale Rusija, Kina i Niger, osam država bilo je suzdržano, dok jedna članica nije glasala.
Šta IAEA zamjera Iranu?
U središtu spora je dugogodišnja istraga o tragovima uranija koje su inspektori pronašli na lokacijama koje Iran nije prijavio kao dio svog nuklearnog programa.
Zapadne zemlje smatraju da bi ti tragovi mogli ukazivati na ranije neprijavljene nuklearne aktivnosti Irana. Teheran odbacuje sumnje da razvija nuklearno oružje i tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu.
Upravni odbor IAEA-e još je u junu 2025. zaključio da Iran ne ispunjava svoje obaveze iz Sporazuma o zaštitnim mjerama u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.
Situaciju su dodatno zakomplicirali američki i izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja. IAEA od napada u junu prošle godine nije imala pristup pogođenim nuklearnim lokacijama, zbog čega ne može provjeriti ni trenutno stanje iranskih zaliha obogaćenog uranija.
Stotine kilograma visoko obogaćenog uranija
Prema posljednjim procjenama IAEA-e prije napada, Iran je imao 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto.
To je znatno više od nivoa potrebnog za većinu civilnih namjena i relativno blizu 90 posto, koliko se smatra nivoom potrebnim za nuklearno oružje.
IAEA je ranije upozorila da bi, ukoliko bi Iran odlučio dodatno obogatiti postojeće zalihe i upotrijebiti ih za proizvodnju oružja, ta količina teoretski bila dovoljna za više nuklearnih bombi. Agencija, međutim, nije utvrdila da Iran trenutno posjeduje nuklearno oružje.
Iran: Rezolucija je politički alat
Iranski ambasador pri UN-u u Beču Reza Najafi odbacio je odluku Upravnog odbora.
Rezoluciju je opisao kao „politički alat“, tvrdeći da ugrožava nezavisnost, nepristrasnost i kredibilitet IAEA-e.
Teheran tvrdi i da zbog rata i napada na nuklearna postrojenja trenutno nije moguće garantirati siguran pristup inspektorima.
Iran, prema Najafijevim riječima, nije odustao od svojih obaveza prema IAEA-i, ali ih u sadašnjim ratnim okolnostima nije moguće provoditi.
Šta sada može uraditi Vijeće sigurnosti?
Upućivanje slučaja Vijeću sigurnosti UN-a predstavlja značajnu diplomatsku eskalaciju jer to tijelo može donositi pravno obavezujuće odluke i uvoditi sankcije.
Ipak, nije izvjesno da će protiv Irana biti usvojene nove kaznene mjere. Rusija i Kina, koje su glasale protiv rezolucije IAEA-e, stalne su članice Vijeća sigurnosti UN-a i imaju pravo veta.
Rezolucija istovremeno poziva Iran da hitno otkloni nepravilnosti i poduzme korake koji bi IAEA-i omogućili da utvrdi da nuklearni materijal nije preusmjeren u druge svrhe.