Svjetska vojna potrošnja je prošle godine dostigla 1.830 milijardi dolara, što je u realnim vrijednostima porast od 3,9 odsto u odnosu na 2019. godinu uprkos pandemiji korona virusa i padu svjetske privrede koja je uslijedila, naveo je Institut čije sjedište je u Londonu.
Gotovo dvije trećine tog povećanja se može pripisati SAD-u koje i dalje imaju najveći dio od ukupne potrošnje, odnosno 40,3 odsto ili 738 milijardi dolara, kao i Kini koja predstravlja 10,6 odsto ukupne potrošnje odnosno 193,3 miijarde dolara.
“Više zemalja izmijenilo je svoj vojni budžet da preusmjeri sredstva ka kriznoj pomoći ili mjerama podrške privredi. Ipak mnoge druge su jednostavno umanjile ili odložile predviđena povećanja troškova radije nego da smanje ukupne troškove”, navoe je IISS.
U izvještaju se također ukazuje na rast kineskih vojnih kapaciteta, posebno ulaganja u ratnu mornaricu koja je znatno povećala svoju flotu da označi pretenzije Pekinga u Južnom kineskom moru.
U Evropi je također vojna potrošnja u porastu od dva odsto radi suočavanja između ostalog sa Rusijom koja se smatra rastućom prijetnjom od pripajanja Krima u 2014. godine. Ipak su mnoge zemlje članice NATO daleko od cilja da za odbranu izdvoje dva odsto njihovog BDP do 2024, naveo je institut.
U 2019. godini vojna potrošnja je sa rastom od četiri odsto zabilježila najveće povećanje u jednoj deceniji, uz rastuće rivalitete između velikih sila i trci za novim tehnologijama, prenosi RSE.