Sjedinjene Američke Države spremne su osigurati obavještajnu potporu i nadzor fronta svakoj zapadnoj misiji koja bi jamčila sigurnost poslijeratne Ukrajine, te sudjelovati u evropskom zračnom odbrambenom štitu za tu zemlju, piše Financial Times, pozivajući se na evropske i ukrajinske dužnosnike.
Prema pisanju FT-a, američki predsjednik Donald Trump prošlog je sedmice evropskim čelnicima poručio da će Washington biti dio “koordinacije” sigurnosnih jamstava za Ukrajinu nakon rata, što je Kijev tražio kako bi spriječio eventualni novi napad Rusije.
SAD nude strateške resurse
Četiri izvora upoznata s razgovorima rekla su za Financial Times da su visoki američki dužnosnici evropskim partnerima signalizirali spremnost da ponude tzv. strateške resurse: obavještajne, nadzorne i izviđačke kapacitete, zapovjedne strukture te zračne odbrambene sposobnosti. Ti bi kapaciteti trebali omogućiti i osigurati svaku evropsku misiju na terenu.
Iako bi evropsku misiju predvodile Velika Britanija i Francuska, FT ističe da evropski dužnosnici privatno priznaju kako bi misija bila neprovediva bez američke potpore u obavještajnom i zapovjednom segmentu.
Značajan zaokret Donalda Trumpa
Prema FT-u, američka ponuda predstavlja značajan zaokret u odnosu na raniji stav Trumpove administracije, koja je početkom godine odbacivala svako sudjelovanje SAD-a u zaštiti poslijeratne Ukrajine. Taj je signal ohrabrio evropske vlade koje mjesecima lobiraju u Washingtonu da se aktivnije uključe.
Tramp, koji snažno gura pregovore o miru, naglasio je da SAD neće slati vlastite vojnike u Ukrajinu. Međutim, za Fox News rekao je da su Amerikanci “spremni pomoći evropskim snagama, posebice iz zraka”.
Obavještajni nadzor i zračni štit
FT piše da bi uloga SAD-a uključivala i zračne resurse, logistiku te zemaljske radare koji bi omogućili zračni štit kojeg bi nadgledale evropske snage, ali i eventualnu zabranu letenja nad Ukrajinom. Američke satelitske i zapovjedne sposobnosti bile bi ključne za nadzor prekida vatre i koordinaciju zapadnih snaga.
Zapadni saveznici su, prema FT-u, skicirali okvir prema kojem bi demilitariziranu zonu nadzirali neutralni mirovnjaci, granicu bi čuvale ukrajinske snage obučene od strane NATO-a, a evropske snage bile bi raspoređene dublje u Ukrajini kao dodatna linija odvraćanja – uz američku podršku iz pozadine.
Skepsa u Evropi i otpor Moskve
Unatoč potencijalnom američkom angažmanu, FT navodi da javnost i političari u mnogim evropskim državama ostaju oprezni prema slanju vojnika u Ukrajinu. Kremlj je odbio Trumpov prijedlog sastanka Putina i Zelenskog, a ruski predsjednik i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima koji za Ukrajinu nisu prihvatljivi.
Predsjednica Evropske komisije za energetiku, Paula Pinjo, rekla je, navodi FT, da su nacionalni sigurnosni savjetnici nakon sastanka u Washingtonu dobili zadatak konkretno razraditi sigurnosna jamstva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je o tome već razgovarao s vojnim vodstvom i partnerima.
“Tempo rada mora se ubrzati. Odbrambeni dio sigurnosnih jamstava mora biti detaljno razrađen u bliskoj budućnosti”, rekao je Zelenski.