Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
“Tokom pregovora sa SAD u Saudijskoj Arabiji, Rusija je postavila niz zahtjeva. Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, ima ih pet ili šest. Moskva posebno traži ukidanje sankcija protiv Rosselkhozbanke i kompanija za proizvodnju i izvoz đubriva.
Bijela kuća je objavila da će Sjedinjene Države pomoći Rusiji da obnovi pristup globalnim tržištima poljoprivrednih proizvoda i gnojiva. Kremlj je naveo da će sporazum o sigurnosti plovidbe Crnim morem stupiti na snagu tek nakon što se ukinu neka ograničenja Rusiji.
Međutim, o ukidanju sankcija Rusiji moći će se govoriti tek kada ona povuče svoje trupe sa cijele teritorije Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je to na zajedničkoj konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu. Macron je napomenuo da bi prekid vatre na moru, u zraku i na civilnoj infrastrukturi mogao biti prvi korak ka pregovorima za trajni mir.
‘Potpuno podržavam koncept ‘mir kroz snagu’ koji je predložio američki predsjednik. Ali koncept ‘mir kroz snagu’ ne znači ukidanje sankcija prije nego što potvrdimo i dokažemo da održivi mir funkcionira’, rekao je francuski predsjednik.
U tom kontekstu, napomenuo je da je Ukrajina, koja je žrtva agresije, pristala na prekid vatre, a da se to pitanje ne postavlja bez ikakvih uvjeta. Ukidanje sankcija Rusiji još nije na vrijeme. Do njega će doći kada je riječ o trajnom miru.
‘Ako Rusija kaže da se sada potpuno vraća na međunarodno priznate granice Ukrajine, sve sankcije će biti ukinute. Odnosno, sve zavisi od sopstvenog izbora Moskve da se pridržava normi međunarodnog prava’, naglasio je Macron.
Predsjednik Volodimir Zelenski je sa svoje strane izjavio da Rusija pokušava da uključi dodatne uvjete u sporazum o tišini u Crnom moru, dok je Ukrajina spremna da prekine vatru bez ikakvih dodatnih uvjeta. On je podsjetio da je od 11. marta na stolu bio prijedlog američke strane o bezuvjetnoj tišini općenito na frontu, na nebu i na moru.
‘Za sada Rusija odbija takvu potpunu tišinu. Ovo je jasan znak da Moskva želi da nastavi ovaj rat, da ga odugovlači’, rekao je predsjednik Ukrajine.
Naglasio je da je potreban pritisak na Rusiju da se rat zaista okonča.
‘Sada definitivno nije vrijeme za smanjenje pritiska na RF ili slabljenje našeg jedinstva zarad mira. Potrebni su nam snažniji zajednički koraci da osiguramo mir. Pravedan, održiv mir. Sankcije Rusiji treba da ostanu na snazi i da se jačaju sve dok traje ruska okupacija’, istakao je V. Zelenski.
Podsjetio je da je samo ovog dana više od deset dronova udarilo u Harkov, jedan od najvećih gradova u Ukrajini. V. Zelenski smatra da je takvim ponašanjem zemlje agresora ‘neprimjereno i beskorisno’ govoriti o ublažavanju pritiska na Moskvu, ukidanju sankcija itd. Rusija ubija svaki dan i produžava ovaj rat. Šef ukrajinske države naznačio je da je pritisak na Kremlj potreban da bi se spasili životi ljudi i da bi diplomatija radila brže i potpunije.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je na konferenciji za novinare na Jamajci da neki od uvjeta Rusije za prekid vatre u Crnom moru uključuju ukidanje sankcija od strane Evropske unije.
‘Mi ćemo to procijeniti. Neki od ovih uvjeta uključuju sankcije koje nisu naše, to su sankcije EU’, napomenuo je američki državni sekretar.
Istovremeno, finski predsjednik Alexander Stubb uvjeren je da će, ako se sankcije pooštre, Rusija sama prekinuti vatru u Ukrajini i zatražiti mirovne pregovore. Stubb je prokomentarisao sporazum između Ukrajine i Ruske Federacije o prekidu vatre u Crnom moru, rekavši da je ruska strana postavila uvjet djelimičnog ukidanja sankcija.
‘Ponovo smo u situaciji da se rijetko može vjerovati sporazumima koji su sklopljeni sa Rusijom. Nećemo ukidati sankcije, već ih pojačati’, naglasio je Stubb.
Podsjetimo, EU je 26. marta izjavila da može ukinuti sankcije Ruskoj Federaciji, ali samo ako sve ruske trupe budu povučene iz Ukrajine.
Američki ministar finansija Scott Bessant smatra da Donald Trump neće oklijevati da pooštri sankcije Rusiji ako mu to da prednost u pregovorima s njom. Američki ministar finansija upitan je o mogućnosti ublažavanja sankcija Rusiji kao uvjeta koji je Kremlj iznio za pristanak na prekid vatre u Crnom moru. Prema Besentu, ‘sve su opcije moguće’, ali će dalje akcije ruskih vlasti odrediti ‘da li će sankcije biti pojačane ili oslabljene’.
Ministar je dodao da je u ovom trenutku prerano razgovarati o mogućem ublažavanju sankcija Rusiji. Istovremeno je naveo da su Sjedinjene Države spremne da razmotre ponovno povezivanje Rusije sa SWIFT sistemom. Kako je naglasio za Fox News, potencijalno povezivanje ruskih banaka sa međunarodnim bankarskim sistemom SWIFT zavisit će od djelovanja Kremlja. Ali Berlin je naveo da do danas Njemačka vlada ne zna apsolutno ništa o bilo kakvim promjenama sankcija EU protiv Rusije, posebno o povratku Rusije u SWIFT bankarski sistem. Istovremeno, predstavnik Njemačke vlade je nagovijestio da je malo vjerovatno da će SAD i Rusija bez konsultacija sa Evropljanima moći riješiti pitanje povratka Rusije u SWIFT, jer je sjedište SWIFT-a u Belgiji, što znači da je podvrgnut zakonu EU.
Zahtijevajući ukidanje sankcija na isporuku poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora, Putinov režim je razotkrio glavobolju Ruske vlade, koja zadaje velike probleme ruskoj ekonomiji koja očito ide u provaliju, a za još nekoliko mjeseci, ako situacija ostane kakva je danas, ruska ekonomija bi se zaista mogla pretvoriti u ništa.
Stoga nije iznenađujuće da se u tako teškoj situaciji Kremlj kladi na važne ukrajinske ekonomske objekte koje je zauzela Ruska vojska, posebno u energetskom sektoru. Predsjednik Ukrajine je tokom sastanka sa novinarima izjavio da su ‘on i Trump razgovarali telefonom o pitanju nuklearke u Zaporožju, a da je o ovom pitanju očito razgovarala i američka strana sa Rusima’.
Ukrajinski predsjednik je rekao da ako govorimo samo o nuklearnoj elektrani, ona neće raditi. U blizini je grad Energodar, tamo ljudi žive. Rusi su digli uzrak branu u blizini grada, otežali pristup vodi, a tu su i brojni drugi problemi. V. Zelenski je podsjetio da su Rusi računali da će im ZNPP obezbijediti struju. Međutim, to se neće dogoditi, jer je riječ o ukrajinskoj elektrani.
Trump je potom upitao postoji li mogućnost zajedničkog rada na ovoj temi, na što je Zelenski odgovorio da da, ako bi SAD uložile u modernizaciju i pomogle vraćanju stanice ukrajinskoj strani. Podsjetimo, Bijela kuća je nedavno navela da je predsjednik Donald Trump razgovarao o pitanju elektrana i nuklearnih elektrana u Ukrajini tokom razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Napomenuo je da Sjedinjene Države mogu pomoći Ukrajini da upravlja njima. Trump je upitao da li će ukrajinske vlasti shvatiti da SAD mogu da modernizuju NE Zaporožje, na šta je ukrajinski predsednik odgovorio da Zaporoška NE pripada državi, a Ukrajina neće nikome prenijeti vlasništvo nad njom. Međutim, SAD mogu uložiti u njegovu obnovu i razvoj.
U međuvremenu, u privremeno okupiranoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, oštećen je rezervoar za dizel gorivo koji se koristi za napajanje generatora u slučaju nužde. Incident je rezultat toga što je Rusija ukrajinske licencirane stručnjake zamijenila nekvalifikovanim osobljem. Prosuto gorivo bilo bi dovoljno za napajanje generatora za hitne slučajeve stanice za 25 dana. Ako dozvolite da se ova situacija nastavi, samo će dovesti do još nesreća i opasnosti. NE Zaporožje mora biti vraćena pod kontrolu Ukrajine, a to je jedini način da se spreče dalji incidenti.”
BONUS VIDEO