Detalji o tome šta su sinoć razgovarali američki predsjednik Donald Trump i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte o Grenlandu, ostaju nejasni, piše urednik Guardiana za sigurnost, Dan Sabbagh.
Međutim, novi tragovi ukazuju na prepravljanje postojećeg sporazuma o odbrani Grenlanda iz 1951. godine između SAD i Danske i stvaranje misije za nadzor zračnog prostora Arktika u kojoj učestvuju evropski saveznici.
Javne izjave Ruttea i NATO-a bile su relativno nejasne, iako je NATO insistirao da Rute “nije predložio nikakav kompromis u pogledu suvereniteta” u svom razgovoru s Trampom.
Diplomatski izvori su obavijestili Associated Press da se raspravlja o ponovnom pregovaranju o sporazumu iz 1951. godine koji već daje SAD široka vojna prava na autonomnoj danskoj teritoriji.
Sporazum iz 1951. godine omogućava SAD da “izgradi, instalira, održava i upravlja” više baza bez najamnine, iako SAD trenutno upravljaju samo jednom u Pituffiku, što bi moglo omogućiti izgradnju objekata za raketnu odbranu.
Dodatak iz 2004. godine navodi da se SAD moraju konsultovati s Danskom i Grenlandom prije nego što naprave “značajne promjene” u svojim vojnim operacijama.
NATO je također saopćio da će se „razgovori među saveznicima NATO-a o okviru na koji se predsjednik osvrnuo fokusirati na osiguranje arktičke sigurnosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika“.
Danska je zatražila od saveznika NATO-a da podrže novu misiju zračnog nadzora Arctic Sentry, koja odražava slične napore na istočnom krilu NATO-a, a koja će pratiti ruske i kineske aktivnosti. Ideja već ima podršku Velike Britanije.