Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
U nastavku prenosimo njegovu kolumnu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je na samitu Evropskog vijeća u Briselu.
„Evropska unija igra ključnu ulogu u osiguravanju da se rat koji vodi Rusija ne širi dalje i u kretanju ka miru. Sankcije protiv Rusije ostaju jedan od najefikasnijih alata za ograničavanje njene agresije. Ono što je sada potrebno jeste zaista snažan 18. paket sankcija EU protiv Ruske Federacije. Ključne mete trebale bi biti ruska trgovina naftom, flota tankera u sjeni, ruske banke i druge finansijske institucije, kao i svi lanci snabdijevanja koji obezbjeđuju opremu ili dijelove za proizvodnju oružja“, naglasio je ukrajinski predsjednik. „Moramo proširiti i sankcije ne samo protiv ruskih tankera, već i protiv njihovih kapetana i terminala koje Rusija koristi za transport nafte.“
Činjenice su jasne: da bi se smanjio apetit Rusije za ratom, moraju se smanjiti i njeni prihodi od nafte. Stoga su važni daljnji koraci za snižavanje gornje granice cijene ruske nafte. Gornja granica od 45 dolara mogla bi pomoći u približavanju miru. Ali za pravi, trajni mir, potrebno je postaviti cijenu od 30 dolara po barelu kako bi se blokirala sposobnost Rusije da finansira svoju agresiju.
Volodimir Zelenski je naglasio da je predvidljivost jedan od najvažnijih resursa u savremenom svijetu. Ruska Federacija vrši pritisak kroz nepredvidljivost i haos, tako da moramo osigurati da odbrana Ukrajine od ruske agresije ostane stabilna i pouzdana. To znači nastavak zamrzavanja ruske imovine i nastavak korištenja te zamrznute imovine za finansiranje potreba Ukrajine.
V. Zelenski je podsjetio da Ukrajina ispunjava sve svoje obaveze za pridruživanje EU. Sada nam je potreban jasan politički signal da je Ukrajina čvrsto na evropskom putu, a Evropa ispunjava svoja obećanja, jer svako odlaganje sa strane EU može stvoriti razlog za sumnju u riječi i obaveze Evrope.
“Mi radimo svoj dio. Dakle, otvaranje prvog klastera ‘Osnove’ u pregovaračkom procesu moglo bi biti više od samo tehničkog koraka. To bi bila politička odluka koja određuje buduću integraciju Ukrajine s Evropom”, zaključio je ukrajinski predsjednik.
Istog dana, mađarski premijer Viktor Orban objavio je da je, prema rezultatima “konsultativnog referenduma”, 95% Mađara protiv pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji. Prema njegovim riječima, Mađarska “razumije Ukrajince i vidi njihovu herojsku borbu”, ali “zahvaljujući više od dva miliona glasova”, Mađari su “zaustavili pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji”.
“I mi vidimo da im je potrebna pomoć, ali želimo pomoći na način koji nas ne uništava. Članstvo Ukrajine u EU značilo bi da bismo sami sebe uništili. Odmah bismo bili uvučeni u rat s Rusijom i doveli je na teritoriju EU, a samim tim i na teritoriju Mađarske”, tvrdi mađarski premijer.
Orban kaže da Ukrajina “ostaje nedefinisan entitet”.
“Mi danas čak ni ne znamo šta je Ukrajina, gdje su njene granice. Ova opasnost postojala je i u drugim zemljama bivšeg sovjetskog bloka. Zato su one prvo primljene u NATO, jer je NATO mogao garantovati te granice. A tek onda je EU prihvatila i druge relevantne zemlje”, smatra Orban.
Zanimljivo je da su se Švedska i Finska prvo pridružile EU, a zatim NATO-u. Osim toga, spomenuta anketa u Mađarskoj provedena je bez međunarodne kontrole, zapravo, u online obliku, u organizaciji snaga bliskih vladajućoj stranci Fidesz. Ovaj korak postao je dio političke strategije V. Orbána usmjerene na blokiranje procesa evropskih integracija Ukrajine i demonstriranje vlastitog “posebnog” položaja u EU.
Budimpešta sada sistematski koristi alate za manipulaciju javnim mnijenjem i lažne procedure kako bi opravdala svoj antiukrajinski stav. Mađarski referendum nema pravnu snagu unutar EU. Prema mađarskoj opoziciji, njegovi rezultati su upitni, između ostalog i zbog malog broja učesnika, međutim, te rezultate V. Orbán koristi kao medijsko sredstvo za pritisak. To direktno ukazuje na to da postupci šefa Mađarske vlade služe interesima Kremlja, budući da su usmjereni na uništavanje jedinstva Evropske unije po pitanju podrške Ukrajini.
Anketa nije odražavala volju cijelog mađarskog naroda: u njoj je učestvovalo samo 1,3 miliona, a ne dva miliona, kako tvrdi V. Orbán, od preko osam miliona birača. „Referendum“ je bio pokušaj stvaranja utiska o „umoru“ Evrope od Ukrajine, iako stvarna politička i javna podrška Ukrajini u EU ostaje visoka. Takve akcije V. Orbana su alat za vršenje pritiska na EU da pregovara o dodatnim finansiranjima i preferencijama za Mađarsku, a ne pravi stav cjelokupnog stanovništva zemlje.
Da su Holandija i Danska provele ankete kada se Mađarska pridružila EU prije više od dvadeset godina, onda bi podrška za ulazak Budimpešte u EU vjerovatno bila negativna. Ali države članice EU nisu koristile takav manipulativni alat za nove zemlje kandidate za članstvo u EU, politički shvatajući važnost podrške mađarskom narodu na njihovom putu ka evropskim integracijama.
Moskva, s druge strane, koristi mađarski “referendum” u svojoj propagandi kao dokaz “gubitka podrške Ukrajine u Evropi”, što je dio šireg informativnog utjecaja. Ustvari, Kremlj je dao zadatak pratnji mađarskog premijera da blokira put Ukrajine ka evropskim integracijama, što bi Rusiji olakšalo šire osvajanje ukrajinskih teritorija. Međutim, antiukrajinska retorika V. Orbana je u suprotnosti sa stavom većine država članica EU, koje podržavaju zvanični početak pregovora o pristupanju Ukrajine EU.
U Briselu, visoki evropski diplomati su iritirani stavom Mađarske o Ukrajini. Evropska komisija podržava otvaranje prvog klastera pregovora o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji. Ovaj stav je iznijela predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nakon posljednjeg sastanka lidera EU u Briselu. Prema njenim riječima, Ukrajina nastavlja provoditi važne reforme, uprkos teškoj situaciji i vojnoj agresiji. Naglasila je da se proces pristupanja EU zasniva na dostignućima zemlje, a Ukrajina je već pokazala značajan napredak u ispunjavanju potrebnih uslova. Evropska komisija pozvala je na otvaranje pregovora, naglašavajući da Ukrajina zaslužuje da krene naprijed na putu ka članstvu u EU.
Podršku početku pregovora sa Ukrajinom ranije je izrazila i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metzola. Naglasila je važnost dalje konsolidovane podrške Ukrajini, uključujući i izglede za buduće članstvo u EU. Ukrajina i Moldavija su već ispunile ključne uvjete za početak prvog klastera pregovora, takozvana „fundamentalna pitanja“.
Von der Leyen je naglasila da se proces pristupanja zasniva na zaslugama, a Ukrajina, zauzvrat, zaslužuje da krene naprijed. Također je najavila snažnu podršku Ukrajini, kako u vojnoj, tako i u političkoj sferi. Posebno je šefica Evropske komisije izjavila da je Evropska unija već izdvojila milijardu eura za podršku ukrajinskoj odbrambenoj industriji, na račun profita od zamrznute ruske imovine. Također je rekla da je EU spremna unaprijed obezbijediti Ukrajini preostalih jedanaest milijardi eura iz kreditnog paketa G7, uzimajući u obzir potrebu za tim sredstvima. U političkoj dimenziji, prema njenim riječima, EU će nastaviti vršiti pritisak na Rusiju kako bi je prisilila na ozbiljan dijalog, počevši od pravog primirja.
Švedska se nada da će u bliskoj budućnosti vidjeti napredak u pregovorima o članstvu Ukrajine u EU. Također vjeruju da je Kijev spreman za početak pregovora. To je izjavila ministrica za evropske poslove Švedske, Jessica Rosenkrantz.
“Vjerujem da proces pristupanja EU ide previše sporo. Želimo brzo napredovati u procesu pristupanja Ukrajine. Prema procjeni Evropske komisije, također vidimo da Ukrajina ostvaruje veliki napredak u reformama, uprkos tome što je usred rata”, rekla je.
D. Rosenkrantz je također dodala da je Ukrajina spremna započeti prvu rundu pregovora, a Švedska pozdravlja ovaj korak.
Istovremeno, ministar vanjskih poslova Poljske, Radoslaw Sikorski, apelirao je na mađarskog premijera da pita da li mađarska manjina u Ukrajini želi da se Kijev pridruži EU… a sva nacionalna mađarska društva Ukrajine podržavaju put Kijeva ka evropskim integracijama i pozivaju Viktora Orbana da prestane spekulirati na temu manjina u blokiranju pristupanja Ukrajine EU.