Kakva je uloga Turske u NATO-u nakon 74 godine članstva?

Uoči 36. NATO samita, ovo je bliži pogled na evoluirajuću ulogu zemlje u savezu.
- Advertisement -

Predstojeći NATO samit u Ankari dolazi u ključnom trenutku za savez, dok rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku naglašavaju sve važniju ulogu Turske u euroatlantskoj sigurnosti.

Dok se glavni grad Turske priprema da 7-8. jula ugosti svjetske lidere na NATO samitu, sastanak bi trebao naglasiti kako je ova zemlja evoluirala iz države na prvoj liniji Hladnog rata u jednog od najvažnijih strateških članova saveza, s rastućim utjecajem u regiji Crnog mora, Bliskog istoka i jugoistočne Evrope.

Od pristupanja NATO-u 1952. godine, Turska je postala jedan od vodećih vojnih doprinosača savezu, domaćin ključnih komandnih struktura, učesnik u misijama od Balkana do Afganistana te razvila odbrambenu industriju koja je postala značajan dobavljač moderne vojne tehnologije.

- OGLAS -

Uoči 36. NATO samita, ovo je bliži pogled na evoluirajuću ulogu zemlje u savezu.

Od saveznika iz Hladnog rata do globalnog doprinosioca

Put Turske ka NATO-u počeo je neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Suočena s intenzivnim geopolitičkim pritiskom Sovjetskog Saveza oko turskih moreuza, Ankara je odlučno uskladila svoju vanjsku politiku sa zapadnim blokom.

- OGLAS -

Kako bi pokazala svoju posvećenost kolektivnoj sigurnosti, Turska je 1950. godine poslala vojnu brigadu u Korejski rat pod komandom Ujedinjenih nacija. Odlazak te brigade ojačao je put Turske ka članstvu. Turska je 17. oktobra 1951. godine potpisala Protokol o pristupanju, formalizujući ulazak u okvir saveza. Turska je 18. februara 1952. godine zvanično pristupila savezu zajedno s Grčkom u prvom proširenju NATO-a.

Tokom Hladnog rata, zemlja je postala stub jugoistočne odbrane NATO-a, ugostivši ključnu vojnu infrastrukturu, uključujući zračnu bazu Incirlik u Adani.

- OGLAS -

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Turska je proširila svoju ulogu izvan teritorijalne odbrane, postavši jedan od vodećih doprinosioca NATO mirovnim i stabilizacijskim misijama u inostranstvu.

Strateška uloga 

Turska zauzima jugoistočni bok NATO-a na raskršću Evrope, Azije i Bliskog istoka, što joj daje ključnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi saveza.

Također kontroliše pristup Crnom moru kroz Bosforski i Dardanelijski moreuz prema Konvenciji iz Montreuxa iz 1936. godine, što Ankari omogućava regulisanje pomorskog tranzita u vrijeme sukoba.

Turska ima i drugu najveću stalnu vojsku u NATO-u, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država.

Uoči samita gdje dominiraju teme odbrambene potrošnje i podjele tereta, zemlja ulazi u sastanak s povećanjem izdvajanja za odbranu na procijenjenih 2,3 posto BDP-a u 2025. godini, prema godišnjem izvještaju NATO-a za 2025.

Turska također učestvuje sa 6,301 posto u zajedničkom NATO budžetu, što je svrstava na sedmo mjesto među 32 članice saveza.

Prema turskom Ministarstvu vanjskih poslova, ukupni doprinos bi mogao dostići 300 miliona eura 2026. godine i 620 miliona eura do 2030.

Zemlja također ima 65 posto udjela u globalnom izvozu vojnih dronova, što postaje sve važniji element modernog ratovanja.

NATO misije 

Turske trupe učestvovale su u brojnim NATO operacijama posljednjih decenija, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Afganistan i Irak.

Nakon završetka Hladnog rata, Turska je proširila učešće u kriznom menadžmentu i mirovnim operacijama, posebno na Balkanu.

Sredinom 1990-ih turske snage postale su operativni stub u regiji, učestvujući u implementacijskim i stabilizacijskim snagama u Bosni i Hercegovini.

Turska i dalje ostaje jedan od najvećih doprinosača KFOR-u na Kosovu, gdje je turski general-major Ozkan Ulutas komandovao multinacionalnom mirovnom misijom u dva mandata između 2023. i 2026. godine.

Kao veliki učesnik NATO misije u Afganistanu između 2001. i 2021. godine, Turska je poslala hiljade pripadnika u Međunarodne snage za sigurnosnu pomoć i kasniju misiju Resolute Support nakon napada 11. septembra. Turske snage su dva puta preuzele komandu multinacionalne brigade u Kabulu, osiguravajući ključne logističke centre i međunarodni aerodrom u glavnom gradu.

Od 2018. do povlačenja NATO osoblja iz Bagdada u martu 2026. godine, Turska je bila veliki doprinosilac NATO misiji u Iraku, pružajući pomoć u jačanju kapaciteta za borbu protiv terorizma u regiji.

Zemlja također domaćin ključne infrastrukture saveza, uključujući sjedište NATO Kopnenog komandovanja (LANDCOM), osnovano u Izmiru 2012. godine.

Savez je također pružao podršku Turskoj u kriznim situacijama. Nakon razornih zemljotresa 6. februara 2023. godine, NATO saveznici su poslali spasilačke timove, medicinsku pomoć i privremeni smještaj, što je pokazalo princip kolektivne solidarnosti. Samit u Ankari bit će drugi put da Turska ugosti NATO lidere, nakon samita saveza u Istanbulu 2004. godine.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA