Kijev i Varšava na ivici ozbiljne diplomatske krize: Budanov poručio da Ukrajina neće prihvatiti “ultimatume”

Spor oko historijskih pitanja, odlikovanja i položaja ukrajinskih izbjeglica prerastao je u otvoreni politički sukob koji dodatno opterećuje odnose dvije zemlje uprkos zajedničkoj podršci u ratu protiv Rusije.
- Advertisement -

Diplomatski odnosi između Kijeva i Varšave dosežu tačku ključanja. Ono što je počelo kao neslaganje oko historijskih pitanja i uvoza poljoprivrednih proizvoda preraslo je u otvoreni politički sukob koji prijeti da ozbiljno naruši jedno od najčvršćih savezništava u ratu protiv Rusije.

Šef Ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) Kirilo Budanov uputio je do sada najoštriju poruku, dok ukrajinske izbjeglice u Poljskoj već osjećaju posljedice pogoršanih odnosa.

“Ukrajina neće podleći poljskom pritisku i neće prihvatiti ultimatum Varšave, baš kao što nije prihvatila ultimatume mnogo moćnije Rusije”, izjavio je Budanov u intervjuu za agenciju RBC-Ukrajina.

- OGLAS -

Govoreći o najnovijem sporu u vezi s ukrajinskim nacionalistima i predstojećim obilježavanjem godišnjice tragedije u Voliniji 11. jula, Budanov je upozorio na daljnju eskalaciju.

“Situacija će dodatno eskalirati; to nije nikakva velika tajna. Prema mojim informacijama, priprema se niz nezrelih poteza koji će dodatno pogoršati situaciju”, rekao je Budanov.

- OGLAS -

Na pitanje o mogućnosti smirivanja tenzija bio je kategoričan.

“Posljednji koji nam je pokušao postaviti ultimatum bila je Rusija. Uz dužno poštovanje, ona je mnogo snažnija od Poljske, pa to ipak nismo prihvatili. Zašto bi onda neko mislio da ćemo prihvatiti nešto drugo? Ako neko povlači nezrele poteze, zašto bismo mi reagovali i pravili greške?”, poručio je.

- OGLAS -

Spor zbog odlikovanja

Korijen najnovijeg diplomatskog skandala leži u odluci ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da jednoj jedinici specijalnih snaga, zbog zasluga u ratu, dodijeli počasni naziv “Heroji Ukrajinske ustaničke armije” (UPA).

Ova kontroverzna formacija iz Drugog svjetskog rata borila se protiv nacista i Sovjetskog Saveza, ali se smatra odgovornom i za masovna ubistva te protjerivanja Poljaka, Jevreja i Čeha u zapadnoj Ukrajini, zbog čega je ta tema u Poljskoj i dalje izuzetno osjetljiva.

Prema navodima teksta, reakcija Varšave bila je oštra. Poljski predsjednik Karol Nawrocki oduzeo je Zelenskom najviše poljsko državno odlikovanje – Orden bijelog orla. Zelenski je, kako se navodi, orden zapakovao i poslao nazad poštom.

Nakon toga, poljska odlikovanja iz solidarnosti počeli su vraćati i drugi ukrajinski zvaničnici, uključujući bivše predsjednike Petra Porošenka, Viktora Juščenka i Leonida Kučmu.

S druge strane, potpredsjednik poljskog Senata Michał Kamiński vratio je svoja ukrajinska odlikovanja, dok je poljski premijer Donald Tusk cijeli spor nazvao “strateškom greškom”.

Izbjeglice osjećaju posljedice

Političke tenzije već se odražavaju na položaj ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj.

Od 1. jula Poljska je pooštrila pravila boravka ukrajinskih izbjeglica ukidanjem prava na besplatan smještaj u prihvatnim centrima. Izbjeglice sada same moraju plaćati stanarinu ili pronaći privatni smještaj.

Britanski The Telegraph navodi da se nekadašnja solidarnost prema Ukrajincima sve više pretvara u svakodnevnu neizvjesnost. Dok mlađi Ukrajinci uglavnom uspijevaju pronaći posao, hiljade starijih osoba i osoba s invaliditetom suočavaju se s rizikom od beskućništva.

Poljski porezni obveznici do sada su za pomoć ukrajinskim izbjeglicama izdvojili oko četrdeset milijardi zlota, odnosno približno devet milijardi eura.

Iako vlasti tvrde da je cilj novih mjera podstaći finansijsku samostalnost izbjeglica, kritičari smatraju da su one i posljedica pogoršanih političkih odnosa između dviju zemalja.

Više od historijskih sporova

Odnosi Kijeva i Varšave počeli su se pogoršavati mnogo prije aktuelnog spora oko historijskih pitanja.

Poljska već duže vrijeme pokušava zaštititi svoje tržište od jeftinog ukrajinskog žita i drugih poljoprivrednih proizvoda, što je izazvalo višemjesečne proteste poljskih poljoprivrednika i blokade graničnih prijelaza.

Dodatne nesuglasice izazvala je i liberalizacija pravila za ukrajinske kamiondžije u Evropskoj uniji, za koju poljski prevoznici tvrde da stvara nelojalnu konkurenciju i ugrožava njihovo poslovanje.

Uprkos sve oštrijoj retorici političara, grupa od petnaest medijskih redakcija iz Poljske i Ukrajine objavila je zajednički apel u kojem poziva na smirivanje tenzija.

“Vrijeme za ozbiljan razgovor o prošlosti, priznavanju krivice i pomirenju doći će tek kada Ukrajina, uz podršku saveznika, porazi agresora. Danas nam je zajednički zadatak zaustaviti Putinovu Rusiju”, navodi se u apelu.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA