Kina je privatno zatražila od Irana da iskoristi svoj utjecaj na jemenske „Hute“ i pomogne u njihovom obuzdavanju, nakon što je Saudijska Arabija zatražila pomoć Pekinga zbog njihovog napredovanja duž obale Crvenog mora, navode tri iranska izvora upoznata s razgovorima za Reuters.
Rijad se obratio Pekingu nakon što su „Huti“ tokom protekle sedmice zauzeli teritorije duž obale Crvenog mora i oko strateškog moreuza Bab el-Mandeb, čime su saudijski izvoz nafte i pomorski saobraćaj postali izloženiji napadima.
Kina je javno pozvala na suzdržanost, dijalog i obnovu sigurne plovidbe, ali je, prema izvorima Reutersa, privatna poruka Teheranu bila direktnija.
Peking želi da Iran iskoristi svoj utjecaj na „Hute“ kako bi spriječio dalje širenje sukoba na energetske rute od kojih zavisi kineska ekonomija.
Izvori nisu naveli na koji je način poruka prenesena niti da li je o tome razgovarano tokom posjete iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija Kini u srijedu.
Prema njihovim riječima, odgovor Teherana bio je da stabilnost i mir u regiji zavise od okončanja američko-izraelskog rata protiv Irana.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je Reutersu da Peking ne želi dalje prelijevanje regionalnih tenzija na Jemen i Crveno more.
„Eskalacija regionalne nestabilnosti nije u interesu nijedne strane“, navelo je ministarstvo, pozivajući na prekid aktivnosti koje dodatno komplikuju situaciju i rješavanje problema dijalogom i pregovorima.
Važnost kineskog zahtjeva proizlazi i iz ekonomskih odnosa Pekinga i Teherana. Kina je više od deset godina najveći trgovinski partner Irana i glavni kupac njegove nafte.
Prema podacima kompanije Kpler, Kina je tokom 2025. godine kupovala više od 80 posto iranske nafte izvezene morskim putem, u prosjeku oko 1,4 miliona barela dnevno.
„Peking je jedna od rijetkih prijestolnica koja još može pritisnuti Iran da obuzda „Hute““, rekao je Reutersu visoki zapadni diplomata u regiji.
Pritisak na dvije ključne pomorske rute
Situacija je dodatno složena zbog istovremenog pritiska na dvije važne pomorske energetske rute Bliskog istoka.
Dok Iran blokira Hormuški moreuz, napredovanje „Huta“ omogućava grupi da dodatno ugrozi plovidbu kroz Bab el-Mandeb. Dugotrajniji napadi na brodove ili luke u Crvenom moru mogli bi poremetiti obje glavne rute za izvoz nafte iz regije.
„Iran i njegovi saveznici sada vrše pritisak na oba kraja ključne pomorske mreže regije. Kina zavisi od oba“, rekao je jedan od iranskih izvora.
Otprilike polovina kineskog uvoza nafte dolazi s Bliskog istoka, dok godišnja trgovina Kine sa zemljama Zaljevskog vijeća za saradnju iznosi oko 300 milijardi dolara.
„Iran može poremetiti Hormuz. Ali u jednom trenutku ta poluga počinje štetiti upravo sili od koje Teheran sve više zavisi“, rekao je Alex Vatanka iz Middle East Institutea.
Za sada nije jasno hoće li Iran postupiti po kineskom zahtjevu. Peking, međutim, ima značajan ekonomski i diplomatski utjecaj na Teheran. Kina je 2023. godine posredovala i u sporazumu kojim su Iran i Saudijska Arabija obnovili diplomatske odnose.
„Teheran i Peking trebaju jedno drugo. Kina je faktor koji Teheran ne može ignorisati, a Peking želi ponovno otvaranje Hormuza i sigurnu plovidbu Crvenim morem“, rekao je zapadni diplomata.