Kina je u posljednje dvije decenije izgradila najveću mornaricu na svijetu i pretvorila svoja brodogradilišta u globalne gigante. Danas više od šezdeset posto svjetskih narudžbi brodova odlazi kineskim brodogradilištima, a ratna flota Pekinga broji više plovila nego američka.
Stručnjaci upozoravaju da bi ta nevjerovatna brzina proizvodnje mogla promijeniti stratešku ravnotežu snaga na morima i ugroziti dugogodišnju dominaciju SAD-a.
Dok penzioneri u parku Suoyuwan u Dalianu uz karaoke pjevaju stihove o moći Komunističke partije, iza njihovih leđa niču siluete najvećih brodogradilišta na svijetu. Upravo tamo, na sjeveroistoku Kine, rađa se pomorska sila koja sve više zabrinjava Zapad, piše BBC.
U posljednje dvije decenije Kina je uložila ogromna sredstva u brodogradnju, što je rezultiralo time da danas više od šezdeset posto globalnih narudžbi odlazi kineskim brodogradilištima. Stručnjaci navode da je kineski kapacitet izgradnje brodova čak dvjesta puta veći od američkog.
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije, Kina trenutno raspolaže s 234 ratna broda, što je više nego američka mornarica koja ima 219. Iako SAD i dalje posjeduje tehnološku prednost i veće nosače aviona, jaz između dvije sile rapidno se smanjuje.
“Razmjeri kineske brodogradnje su zapanjujući. Brzina kojom proizvode ratne brodove mogla bi napraviti stratešku razliku”, ocjenjuje Alexander Palmer iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Kina ubrzano modernizira svoju mornaricu, gradeći nove baze na Hainanu i razvijajući podmornice sposobne nositi nuklearne projektile. Najavljuje se i predstavljanje novih bespilotnih podvodnih sistema, koji bi mogli pratiti neprijateljske podmornice i podmorske kablove.
Predsjednik Xi Jinping naglašava da je jaka mornarica ključna za zaštitu nacionalne sigurnosti i često podsjeća na “ponižavajuće periode stranih invazija” između 19. i 20. stoljeća. Politika tzv. “vojno-civilne fuzije” omogućava Kini da koristi iste kapacitete i za trgovačke i za vojne brodove, što dodatno ubrzava proces.
Iako Kina još uvijek ima ograničenja – samo dva nosača aviona i manje podmornica od SAD-a – stručnjaci upozoravaju da brzina njenog napretka ne smije biti podcijenjena. Pentagon strahuje da bi u slučaju dugotrajnog sukoba upravo kineska mogućnost brze izgradnje novih plovila mogla biti presudna.
Pitanje koje sada najviše brine Washington jeste koliko daleko od vlastite obale Kina može i hoće djelovati. Njene ratne vježbe oko Japana i Australije pokazuju da Peking sve odvažnije izlazi na otvorena mora.
SAD je već pokrenuo inicijative za revitalizaciju domaće brodogradnje, a predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom želi povratiti američku pomorsku nadmoć. No, analitičari upozoravaju da će to biti “vrlo težak zadatak” s obzirom na prednost koju je Kina već ostvarila.