Iranski politički veteran Ali Larijani, koji je u nedjelju objavio da će se uspostaviti privremeno vodstvo nakon što je u zračnom napadu ubijen vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, prošle godine ponovno se pojavio kao jedna od najmoćnijih osoba u sigurnosnoj hijerarhiji zemlje. Larijani je upravljao širokim spektrom zaduženja, od nuklearnih pregovora i regionalnih odnosa Teherana do nasilnog gušenja unutrašnjih nemira, piše Reuters.
Veteran iranske političke scene
Kao insajder vladajućeg sistema koji potiče iz jedne od vodećih klerikalnih porodica, Larijani je bio na čelu iranskih napora za postizanje nuklearnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, i to samo mjesec dana nakon što su mu u januaru Washington uveo sankcije zbog navodnog upravljanja smrtonosnim obračunom s protivvladinim protestima.
Optužio je SAD i Izrael da pokušavaju opljačkati i razbiti Iran te je upozorio “separatističke grupe” na oštar odgovor ukoliko pokušaju bilo kakvu akciju, izvijestila je državna televizija u nedjelju, gotovo 24 sata nakon početka vala napada na Iran. U tim napadima ubijen je i načelnik Glavnog štaba iranskih oružanih snaga Abdolrahim Mousavi.
Larijani je u augustu imenovan sekretarom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC), a tokom karijere obnašao je visoke funkcije, ostajući odan Hameneiju i gradeći reputaciju osobe koja održava pragmatične odnose s često suprotstavljenim frakcijama unutar sistema.
Njegov status Hameneijevog povjerenika potvrđen je prošlomjesečnim putovanjem u posrednički Oman radi pripreme za indirektne nuklearne pregovore sa SAD-om, dok je Washington gomilao vojne snage na Bliskom istoku. Posljednjih mjeseci Larijani je nekoliko puta putovao i u Moskvu, ključnu saveznicu, kako bi razgovarao o nizu sigurnosnih pitanja.
Pragmatičan stav o nuklearnom pitanju
Larijani, koji je i prije 20 godina vodio SNSC, vratio se na čelo te institucije nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog zračnog rata između Irana i Izraela, kojem su se pridružile i Sjedinjene Države.
Neke od njegovih javnih izjava o nuklearnom pitanju odražavale su pragmatičan ton.
“Po mom mišljenju, to je pitanje koje se može riješiti”, rekao je Larijani prošlog mjeseca za omansku državnu televiziju govoreći o pregovorima sa SAD-om. “Ako Amerikance brine da Iran ne krene prema nabavci nuklearnog oružja, to se može riješiti.”
Kao glavni nuklearni pregovarač od 2005. do 2007. godine, branio je ono što Teheran naziva svojim pravom na obogaćivanje uranija. Jednom je evropske poticaje da Iran odustane od proizvodnje nuklearnog goriva uporedio sa “zamjenom bisera za bombon”.
Iranski analitičari tada su smatrali da diplomatijom nastoji uvjeriti Zapad i da je pragmatičar. Larijani je bio predsjednik parlamenta od 2008. do 2020., a tokom tog mandata Iran je 2015. postigao nuklearni sporazum sa šest svjetskih sila. Predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz tog sporazuma 2018. godine.
Larijani je upozorio da se iranski nuklearni program “nikada ne može uništiti”. “Jer jednom kad otkrijete tehnologiju, to otkriće vam ne mogu oduzeti”, rekao je za PBS Frontline u septembru 2025. “To je kao da ste izumitelj nekog stroja, a stroj vam ukradu. I dalje ga možete ponovno napraviti.”
SAD i Izrael vjeruju da Iran želi proizvesti nuklearno oružje, dok Iran tvrdi da je njegov program isključivo miroljubiv.
Uloga u gušenju protesta
Nakon vala protivvladinog bijesa u januaru, Washington je osudio njegovu ulogu u Vijeću za sigurnost. U saopćenju američke vlade o sankcijama protiv njega navodi se da je Larijani predvodio gušenje niza protesta koji su zahvatili Iran.
“Larijani je bio jedan od prvih iranskih lidera koji je pozvao na nasilan odgovor na legitimne zahtjeve iranskog naroda”, stoji u izjavi američkog Ministarstva finansija od 15. januara, uz dodatak da je djelovao po Hameneijevom nalogu. Organizacije za ljudska prava navode da je u obračunu s demonstrantima ubijeno na hiljade ljudi.
Poput drugih iranskih zvaničnika, Larijani je izrazio razumijevanje za proteste zbog ekonomskih teškoća, ali je osudio oružane akcije za koje je tvrdio da ih potiče Izrael. “Proteste naroda treba u potpunosti odvojiti od tih terorističkih grupa”, prenijeli su državni mediji njegovu izjavu 10. januara. “Izgrednici su urbana kvaziteroristička grupa”, rekao je 26. januara.
Politički usponi i padovi
Larijani je više puta posjetio Moskvu i sastao se s predsjednikom Vladimir Putinom, pomažući Hameneiju u odnosima s ključnim saveznikom kao protutežom američkom pritisku. Bio je zadužen i za unapređenje pregovora s Kinom, što je 2021. dovelo do 25-godišnjeg sporazuma o saradnji.
Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2005. godine, a pokušao se kandidirati i na izborima 2021. i 2024., no oba puta mu je to zabranilo Vijeće čuvara.
Rođen je 1958. u iračkom Najafu u uglednoj iranskoj klerikalnoj porodici, a kao dijete se preselio u Iran gdje je doktorirao filozofiju. Nekoliko njegovih braće također je obnašalo visoke dužnosti. U januaru je jedna od njegovih kćeri dobila otkaz na Medicinskom fakultetu američkog univerziteta Emory nakon protesta iransko-američkih aktivista zbog uloge njenog oca u gušenju protesta.