Dok vode osvajački rat u Ukrajini, iz Kremlja prijete i drugim zemaljama u okruženju. Naime, na pitanje jednog od vodećih ratnohuškačkih novinara Dmitrija Kiseljova “koja bi zemlja bivšeg SSSR-a mogla postati novi antiruski centar”, prvi Putinov diplomata i jedan od vodećih kremaljskih jastrebova, Sergej Lavrov, kratko je kazao: “Moldavija.”
Prema Lavrovu, “Moldavija može postati sljedeća Ukrajina”. Doduše, on je za to optužio Zapad koji, po njemu, “huška Moldaviju na Rusiju i namjenjuje joj ulogu u projektu protiv Rusije”. Lavrov je naveo da je tendencija sadašnjih moldavskih vlasti “da zemlju uvedu u EU i NATO svjedoči o njihovoj antiruskoj politici”, prenosi “Jutarnji”.
Inače, Moldavija je, odmah nakon ruske agresije na Ukrajinu zatražila prijam u EU, a u junu 2022. godine zajedno s Ukrajinom je dobila status kandidata, ali nije ni tražila ni najavljivala prijem u NATO, pogotovo jer bi zato trebalo doći do promjena Ustava prema kojem je Moldavija vojno neutralna država. Lavrov je izravno napao moldavsku predsjednicu Maju Sandu za koju kaže kako “gura Moldaviju u NATO”, da je ona “rumunska državljanka” te da “sprema ujedinjenje s Rumunijom”. (Podsjetimo da je SSSR 1940. godine anektirao Moldaviju koja je bila dio Rumunije).
U Kišinjevu su takve riječi Putinovog ministra vanjskih poslova shvatili kao otvorenu prijetnju te smatraju da bi mogli postati nova meta u Putinovim ratnim planovima proširenja Rusije.
Glasnogovornik moldavskog ministarstva vanjskih poslova Daniel Voda kaže kako su to “ozbiljne prijeteće poruke ruske diplomatije” te da moldavsko stanovništvo i politika imaju pravo na vlastite strateške odluke i prioritete, a članstvo u EU je jedno od njih.
“Odlučno odbacujemo izjave ruskog ministra vanjskih poslova koje ne odgovaraju stvarnom stanju stvari i dio su već oprobane prijeteće retorike ruske diplomatije. Želimo podsjetiti rusku stranu da je Moldavija odabrala put prema EU, a to podržavaju i građani Moldavije te želimo da Rusija uvažava takav stav moldavskih građana”, ističe Daniel Voda.
No, prema zadnjim istraživanjima, većina građana jest za članstvo u EU, ali ipak nije za ulazak u NATO. Podsjetimo da na području Moldavije još od početka 90-ih godina 20. stoljeća postoji proruska paradržavna tvorevina Pridnjestrovlje. U planovima tzv. specijalne vojne operacije u Ukrajini, jasno je bilo naznačeno “spajanje s Pridnjestrovljem”, gdje se nalazi kontigent ruske vojske.
Ministar vanjskih poslova fantomskog Pridnjestrovlja Vitalij Ignatjev kazao je kako je “krajnji cilj pripajanje Rusiji”. U Moskvi su odlučili zaprijetiti Moldaviji, koju smatraju svojom zonom utjecaja, pa njeno okretanje Zapadu vide kao sigurnosnu prijetnju Rusiji, premda s njom ne graniče.
Moldavija je jedan od najsiromašnijih države Evrope, s jakim proruskim utjecajem, ali sada su na vlast došle prozapadne opcije, predvođene predsjednicom Majom Sandu, koja želi zemlju okrenuti prema Bruxellesu. Moldavija od Zapada traži da joj pomogne u naoružanju, pogotovo što je moldavska armija jedna od najslabije naoružanih i opremljenih u Evropi.
Prema pisanju moldavskih medija, Sandu je zatražila protuzračne sisteme, a SAD je odobrio paket od 40 miliona dolara pomoći za odbranu. Osim toga, Sandu se u septembru 2022. godine susrela s glavnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a prvi put je Moldavija sudjelovala na nekom summitu NATO-a.
Ministar vanjskih poslova Nicu Popescu bio je u Bukureštu u decembru 2022. godine na sastanku NATO-a, što je u Moskvi izazvalo bijes i prijetnje Moldaviji. Isto tako, u posjetu Kišinjevu stiže i zamjenik glavnog sekretara NATO-a Mircea Geoana, ali neće biti razgovora o članstvu nego o pomoći Moldaviji, pogotovo zbog uočenih sve većih vojnih pokreta u Pridnjestrovlju (mobilizacija tamošnjih snaga), ali i ugroze koje stižu iz Moskve, da postaju “legitimna meta”.
Moskovska Nezavisimaja gazeta pak navodi da bi Moldavija, zbog svoje prozapadne politike, mogla završiti na popisu neprijateljskih država. Maja Sandu kaže da Moldavija mora poraditi na vlastitoj sigurnosti te da Moskva preko svojih moldavskih trbuhozboraca podmeće “tezu” da je “najbolja odbrana ne ulaganje u odbranu”, kako se ne bi izazivala Rusija. Proruske opcije stalno pokušavaju izazvati političku krizu u državi kako bi isprovocirali nove izbore. Krajem prošle godine, Lavrov je kazao kako se Moldavija treba zabrinuti za svoju budućnost ako uđe u NATO, što, po njemu, “sigurno ne bi doprinijelo sigurnosti Moldavije”.
I novi šef moldavske obavještajne službe SIS (Serviciul de Informaţii şi Securitate) Alexandru Musteață nedavno je u intervjuu TVR Moldova rekao kako “Rusija planira upad na teritoriju Moldavije kako bi pripojila pridnjestrovsku regiju” te da za provedbu toga ima nekoliko scenarija. On smatra da bi Rusija mogla to pokušati tokom najavljene nove proljetne ofanzive na istoku Ukrajine te da Rusi nisu odustali od osvajanja Odese, što bi onda značilo da bi mogli izbiti na granicu s Moldavijom.