Takav katastrofalan sigurnosni šok na Bliskom istoku vjerovatno je dobrodošlo iznenađenje za ruskog predsjednika čiji je strateški prioritet odvratiti zapadnu podršku i pozornost od Ukrajine. Masovna eskalacija u Izraelu mogla bi upravo to omogućiti, piše Politico.
Veliko je pitanje koliko zasluga pripisati Kremlju za savršenu oluju rastućih kriza – u Izraelu, na Kosovu, na Kavkazu i u Africi – koje se šire u Ameriku i Evropu. Za mnoge je primamljivo vidjeti Putina kao glavni um ili gospodara marioneta, koji raspiruje više sukoba nego što Zapad može podnijeti.
Putin uživa u haosu
Istina, Putin nije zapalio sve te krize, ali sada rado dolijeva ulje na vatru i iskorištava ih u svoju korist. Uživa u haosu. Kremaljski propagandisti već šire priču da je bliskoistočni rat pobjeda za Rusiju i da će novac za Ukrajinu presušiti.
“Ovo je vjerovatno bio najbolji rođendanski poklon za Putina. Napad na Izrael će privući pozornost, s obzirom na prirodnu usredotočenost SAD-a na Izrael. Nadamo se da to neće imati dramatičan učinak na potporu Ukrajini, ali naravno, puno će ovisiti i o dužini sukoba na Bliskom istoku. Ako doista želimo biti geopolitička Evropska unija, moramo biti u stanju nositi se s više kriza u isto vrijeme”, rekao je jedan europski diplomat.
U Washingtonu je već izvjesno da će Hamasovi napadi na Izrael smanjiti fokus SAD-a na Ukrajinu, a američka politika zaokupljena je posljedicama prošlosedmičnog svrgavanja predsjednika Zastupničkog doma Kongresa Kevina McCarthyja od strane republikanskih tvrdolinijaša, istih onih konzervativaca koji su pokušavali smanjiti pomoć Ukrajini. Sada traje takmičenje za nasljednika McCarthyja, što otežava Bidenovoj administraciji dobivanje odobrenja Kongresa za bilo kakvu dodatnu pomoć koju želi dati Izraelu.
Osjećajući prijetnju da bi Zapad mogao izgubiti fokus na Kijev, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglašava da su Iran i Rusija, koji podupiru Hamas, bliski saveznici, te borbu protiv Rusije i borbu protiv islamističkih militanata predstavlja kao jedno te isto: “Izraelski novinari koji su bili ovdje u Ukrajini, u Buči, sada govore da su vidjeli isto zlo tamo gdje je došla Rusija.
Isto zlo.
I jedina razlika je što postoji teroristička organizacija koja je napala Izrael, a ovdje je teroristička država koja je napala Ukrajinu”.
Dakle, koliko su Rusi uključeni u ovu stvar?
Počnimo s napadima Hamasa. Rusija se dugo udvarala islamističkim militantima, a vođa Hamasa Ismail Haniyeh i drugi dužnosnici nedavno su posjetili Moskvu. Nakon subotnjih napada, Rusi su brzo skinuli prašinu sa starih planova da pomaknu izraelske granice nazad na mjesto gdje su bile 1967. godine. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je stvaranje palestinske države osujećeno “destruktivnom politikom” SAD-a i gotovo se moglo čuti zadovoljno predenje kada je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev označio napade Hamasa kao “očekivani razvoj” i okrenuo svoj bijes protiv Zapada.
“Umjesto da aktivno rade na palestinsko-izraelskom pomirenju, ovi moroni su se umiješali i pružaju neonacistima punu pomoć, sukobljavajući dva blisko povezana naroda jedan protiv drugoga”, rugao se Medvjedev, misleći na američku pomoć Ukrajini.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov radosno je ustvrdio da će se financiranje Ukrajine sada neizbježno smanjiti: “Proces pumpanja kijevskog režima oružjem s činjeničnog, emocionalnog, financijskog, tehnološkog stajališta ući će u silazni trend”.
Sugeriše li to da je Rusija imala izravnu ulogu u napadima? To se čini nevjerovatnim. Rusija nije ni blizu tako važna kao Iran kada je riječ o naoružanju i financiranju Hamasa.
Sva dešavanja iz Izraela možete pratiti uživo na portalu Face.ba iz minuta u minut na linku OVDJE .