Kolaps snabdijevanja gorivom na Krimu u ljeto 2025. godine još jednom je ogolio duboke strukturalne slabosti i upravljačku neefikasnost vlasti na privremeno okupiranom poluostrvu. Dok zvaničnici smiruju javnost obećanjima da je „sve pod kontrolom“, svakodnevni život običnih Krimljana paralizuju nestašice, višesatni redovi i neizvjesnost.
Piše: Oleksandr Levchenko
Kolaps benzina na Krimu. Dana 19.08.2025., na TV kanalu Krim 24, šef privremeno okupiranog Krima, Sergej Aksjonov, izjavio je da bi situacija s nestašicom benzina Ai-95 na Krimu mogla potrajati još mjesec dana. S. Aksjonov je izvijestio da su razlozi prekida u snabdijevanju poluostrva gorivom logistički problemi. „Značajan dio goriva se na Krim dostavlja drumskim putem. Molim i Krimljane i goste poluostrva da s razumijevanjem tretiraju ovu situaciju. Ovo je objektivna situacija koja može trajati maksimalno mjesec dana“, rekao je. Osim toga, napomenuo je da ako se prošle godine tokom sezone praznika u republici prodavalo 700 tona benzina dnevno, onda je ove godine to već 1,1 hiljada tona. Prema njegovim riječima, deficit je uzrokovan dvama faktorima odjednom – smanjenjem obima proizvodnje u ruskim rafinerijama nafte i logističkim poteškoćama, budući da se značajan dio goriva u regiju dostavlja drumskim putem. Tradicionalna kriza s gorivom na Krimu više nije “privremena poteškoća”, već hronična menadžerska bolest. Ni zamrzavanje cijena ni zabrana izvoza benzina nisu uspjeli. Na benzinskim pumpama vlada nestašica benzina AI-95, ali poteškoće koje obični Krimljani doživljavaju u tom pogledu nepoznate su zvaničnicima – gorivo im se daje bez ikakvih problema koristeći posebne kupone. Zato tako lako izjavljuju da imaju “sve pod kontrolom”. Ali više nema šta da se kontroliše: tržište je paralizovano, logistika se ne snalazi i, kao i uvijek, pate samo obični Krimljani. Stručnjaci bez uvijanja kažu: vlasti su same stvorile kolaps benzina, pokušavajući administrativno regulisati cijene. Kao rezultat toga, imaju haos s gorivom – nema dostupnog goriva, ljudi ograničavaju kretanje, posao je paralizovan, a zvaničnici nastavljaju aktivno da “rješavaju problem”. I sve to prate izjave okupacionog šefa Krima da će “sve biti bolje nakon završetka SVO”. Ali koliko još možemo čekati? Specijalna vojna operacija postala je univerzalni izgovor za svaki neuspjeh: od nestašice benzina, nedostatka internet komunikacije do propalih puteva. Vrijeme je da se prizna: privremeni problemi postali su trajni, nerješivi problemi. Rusko Ministarstvo goriva i energetike priznalo je nestašicu goriva na Krimu, napominjući da su rezerve još uvijek dovoljne u odnosu na dnevnu potražnju i broj benzinskih pumpi. A sada glavno pitanje: ako rezerve postoje, ali se benzin ne pušta – kako se to zove? Populizam, sabotaža, vandalizam ili jednostavno nesposobnost? To jest, benzina ima, ali se ne prodaje Krimljanima. I dok ljudi ispuštaju preostali benzin iz svojih kosilica kako bi nekako otišli na daču, vlasti poluostrva izvještavaju Moskvu o preduzetim mjerama i “dovoljnim rezervama”. Ovo je već kriza povjerenja, ovo je otvoreno ruganje. Želio bi se vjerovati da će gosti poluostrva koji su ga posjetili ove godine iskreno potvrditi da je “uz podršku federalnog centra, region naučio živjeti pod sankcijama i ne osjeća nikakve neugodnosti”, kako tvrdi šef okupiranog Krima. Svakog ljeta je isto, prvo lude, višesatne provjere na Krimskom mostu. Istovremeno, vrijeme čekanja za putovanje u jednom smjeru, prema službenim izvještajima vlasti, prelazi šest sati. A onda isti višesatni redovi na benzinskim pumpama. A onda su tu i dalje neriješeni ekološki problemi nakon izlijevanja mazuta u Kerčkom moreuzu u decembru prošle godine. Zato je ove godine turistički tok krenuo prema Abhaziji koju kontroliše Moskva. Inače, sinoć su ukrajinski dronovi uništili cijeli voz s ruskim benzinom koji je bio parkiran u blizini stanice u krimskom gradu Džankoju na sjeveru poluostrva.
Nakon nestašice goriva koja je zahvatila Krim 2025. godine, sljedeća sistemska kriza koja se ne rješava za regionalne i savezne vlasti najvjerovatnije će biti nestašica slatke vode. Ovo nije hipoteza, već predvidljiva realnost, uzrokovana nizom faktora – od klimatskih promjena do upravljačke neefikasnosti. Infrastruktura je istrošena, a vodovodne mreže u većini naselja na Krimu ostaju na nivou iz sovjetskog doba. Gubici tokom transporta vode dostižu 40-60%, što čak i postojeće količine snabdijevanja čini neefikasnim.
Američki predsjednik Donald Trump jednom se divio Krimu, nazivajući ga tako lijepim. Međutim, vidio je razglednicu, ali ne i stvarnost. Nije stajao u redu za vodu. Nije pokušavao natočiti gorivo u automobilu na praznoj benzinskoj pumpi. Nije čuo ljude kako šapuću jedni drugima: kada će se sve ovo završiti? Krim nije samo geografija. To je simbol. Ne tako davno, simbol nade, snova i preporoda pretvara se u simbol iscrpljenosti pred našim očima. Ako se čak ni tako važna regija za Rusiju ne može obezbijediti osnovnim resursima, šta onda brani ako se stalno dešava uništavanje? U Moskvi, kada su trupe zauzele Krim 2014. godine, obećali su sigurnost, ali su donijeli samo anksioznost. U Kremlju su Krimljanima obećali budućnost, ali su im zapravo oduzeli sadašnjost. Dalji nastavak SVO-a je dugotrajna ekonomska agonija, njen prekid nije ustupak, već izbor u korist normalnog života.
Donald Trump je rekao da je tokom svog predsjedništva Barack Obama dao Rusiji Krim, koji je opisao kao “ogroman komad zemlje usred okeana, veličine Teksasa”. „To je prekrasna, ogromna teritorija koja se jednostavno strši u okeanu, u Crnom moru. Takva ljepota… A Obama je rekao: dajte je Rusiji“, primijetio je Trump, opisujući poluostrvo kao „ogromno, veličine Teksasa ili tako nešto“. Prema riječima šefa Bijele kuće, mediji ne pišu o Obaminom činu, već ga optužuju za slabost prema Moskvi. „Kažu: Trump je bio slab prema Rusiji. Ali ja sam zaustavio plinovod Sjeverni tok 2. Ukrajini sam dao Javeline. Obama im je dao ćebad, a ja sam im dao Javeline. A ovi ljudi kažu da sam slab. Oni su prevaranti“, naglasio je američki lider. Rekao je i da je, uprkos svojoj „oštroj politici“, imao normalne odnose s ruskim liderom Putinom. Istovremeno, još jednom je naglasio da Rusija nije zauzela nijednu teritoriju tokom njegovog predsjedništva. „Uzeli su Krim pod Obamom, uzeli su veliki dio Gruzije pod Bushom. A šta se dogodilo pod mnom? Ništa. Ništa nije uzeto. Došao sam, a ova situacija je već bjesnila“, rekao je američki predsjednik. Prema njegovim riječima, sve je išlo prema Trećem svjetskom ratu. „Ali sada se to neće ponoviti“, uvjeravao je Trump, dodajući: „Ovo je najgora stvar koja se dogodila u vojnom smislu od Drugog svjetskog rata.“ U međuvremenu, Trump je također izjavio da Krim treba vratiti Rusiji. Zašto je to tako? Samo zato što ga je ilegalno okupirala ruska vojska, ili je američki predsjednik povjerovao u moskovske basne da je Krim historijski ruski? Ako šef Bijele kuće želi legalizirati Krim pod Rusijom samo zato što je vojno zauzet, onda je to potpuna kontradikcija Povelje UN-a. A sjedište Organizacije nalazi se na američkoj teritoriji, a Sjedinjene Države su stalna članica Vijeća sigurnosti i trebale bi djelovati u skladu s mandatom ovog tijela, koje ne priznaje nasilno vojno zauzimanje stranih teritorija. I u ovom slučaju, Trump nije ništa bolji od Obame, kojeg je kritikovao zbog neaktivnosti tokom ruske okupacije Krima. A u vezi s historijski ruskim Krimom, Washington bi trebao znati jednostavnu historijsku činjenicu. U proteklih 3.200 godina, kada naučnici tačno znaju ko je živio na Krimu iz godine u godinu i kada, Rusi su ga posjedovali samo 175 godina. Na primjer, iransko-jezični Skiti posjedovali su Krim 700 godina, iransko-jezični nomadi Kimerijci 500 godina, krimski Tatari 350 godina, a Ukrajinci 180 godina – 60 godina kao dio moderne Ukrajine i 120 godina kroz Tmutarakansku kneževinu, koja je bila podređena Kijevu i Černigovu u 11. i 12. stoljeću. Inače, cjelokupno rusko stanovništvo Krima nekada je dovedeno na poluostrvo iz udaljenih regija Rusije. Trump je bio jako iznenađen kada ga je savezni kancelar Merz pozvao da se ne raspršuje po stranim teritorijama u korist agresora. Merz je rekao da je to kao da se Florida otme od Sjedinjenih Država.
Istovremeno, Nacionalno vijeće Ukrajinaca Krima oštro je osudilo sve prijedloge koji zadiru u teritorijalni integritet Ukrajine, odbacuje prijedlog o napuštanju Krima i također poziva da se ovo pitanje iznese na međunarodne pregovore. Ukrajinska zajednica Krima naglasila je da, nažalost, takvi prijedlozi, koji se ne iznose prvi put, de facto nagrađuju Rusiju za agresiju i genocid, te su apsolutno neprihvatljivi i opasni za Ukrajinu, zemlje Evropske unije, Veliku Britaniju i SAD, te svjetsku zajednicu u cjelini. Takvi pozivi su “duboko pogrešni, jer ignorišu tragično iskustvo čovječanstva u 20. vijeku. Pokušaji smirivanja agresora na štetu žrtve doveli su krajem 1930-ih do najstrašnije katastrofe u historiji. Pokušaji ignorisanja interesa Ukrajine u 20. vijeku postali su okidač za produbljivanje svjetskih kriza”.